Vežbanje na hladnom vremenu može doneti osveženje, ali i jedinstvene rizike, uključujući klizanje i povrede. Hladno vreme značajno utiče na funkciju mišića, jer se mišići postaju krutiji i manje elastični kada temperatura padne ispod telesne. Svaki pad temperature mišića za 1°C smanjuje sposobnost proizvodnje snage za 4-6%.
Hladnoća takođe uzrokuje sužavanje krvnih sudova, što smanjuje protok kiseonika do radnih mišića. Ovaj smanjeni protok krvi može usporiti metabolizam i otežati oporavak nakon vežbanja. U ekstremnim uslovima, može doći do gubitka koordinacije i ukočenosti, što dodatno povećava rizik od povreda.
Čak i kada su temperature iznad nule, rizik od povreda ostaje. Dugotrajno izlaganje hladnim i vlažnim uslovima može dovesti do mikrovascularnih oštećenja. To može smanjiti funkciju tkiva i nerava, što dodatno povećava rizik od povreda.
Pre vežbanja, važno je uraditi zagrevanje od 20 minuta, koje može uključivati brzu šetnju ili lagano trčanje. Dinamički pokreti, poput zamaha nogama i kružnih pokreta rukama, pomažu u povećanju temperature mišića. Statično istezanje treba ostaviti za kasnije, kada su mišići zagrejani.
Oblačenje igra ključnu ulogu u regulaciji telesne temperature. Preporučuje se slojevito oblačenje, počevši od osnovnog sloja koji upija vlagu, preko izolacionog sloja, do spoljnog sloja koji je otporan na vetar. Posebnu pažnju treba posvetiti ekstremitetima, jer su najosetljiviji na gubitak toplote.
Nakon vežbanja, važno je postepeno se ohladiti kako bi se održala cirkulacija. Promena u suvu i toplu odeću odmah nakon vežbanja može sprečiti povrede i pomoći u oporavku. Ako primetite simptome poput ukočenosti ili zbunjenosti, važno je brzo reagovati ili potražiti medicinsku pomoć.
