Japanska buba se širi Evropom, a stručnjaci sprovode pojačani nadzor u Zagrebu

Japanska buba se širi Evropom, a stručnjaci sprovode pojačani nadzor u Zagrebu

Ova invazivna vrsta, poznata kao Popilia japonica, prvi put je zabeležena u Evropi 2014. godine. U Hrvatskoj se preduzimaju mere zaštite zbog njenog brzog širenja. Biolozi upozoravaju na ozbiljne posledice po poljoprivredu i prirodne ekosisteme.

Japanska buba, invazivni tvrdokrilac poreklom iz Japana, poznata je pod latinskim nazivom Popilia japonica. Ovaj insekt se ubrzano širi Evropom, a krajem 2025. godine pronađena je uginula jedinka u zamci u zagrebačkom parku Maksimir. Hrvatski stručnjaci su zbog toga ove godine pojačali nadzor na širem području grada i okolini parka.

Ova štetočina je prvi put stigla u Severnu Ameriku početkom 20. veka, gde se zbog nedostatka prirodnih neprijatelja i prilagodljivosti značajno proširila. Japanska buba, poznata i kao „insekt autostoper“, često se prenosi transportom robe i putovanjima ljudi. U Severnoj Americi otkrivena je 1916. godine na jugu Nju Džersija, a u Kanadu je stigla uz pomoć turista.

U Evropi je prvi put viđena 2014. godine u Italiji, a danas je prisutna i u Švajcarskoj, Nemačkoj, Francuskoj i Sloveniji. Odrasli primerci su mali tvrdokrilci dugački između osam i jedanaest milimetara, prepoznatljivi po sjajnom metalik zelenom telu i bakarnim krilima. Njihova proždrljivost i širok spektar biljaka koje napadaju predstavljaju ozbiljan problem za poljoprivredu.

Odrasle jedinke napadaju listove, cvetove i plodove raznih vrsta drveća i biljaka, ostavljajući nepravilne rupe na lišću. Posebno su sklone ranorazrednim sortama jabuka, breskvi i šljiva. Biolozi ističu da ovaj insekt ima više od 300 različitih biljaka na meniju.

Osim poljoprivrede, japanske bube predstavljaju pretnju i za golf terene, jer larve hrane se korenjem trave. To dovodi do propadanja travnjaka, što može koštati milione evra. Biolog Toni Koren naglašava da širenju ovog tvrdokrilca pomaže nedostatak prirodnih neprijatelja u ovom području.