Prema podacima Batuta u Srbiji se godišnje otkrije oko 900 novih slučajeva obolelih od karcinoma jetre što ga svrstava u jedan od najsmrtonosnijih kancera.
U svetu je ova brojka daleko veća, oko 900.000 obolelih, od čega 800.000 izgubi bitku sa ovom bolešću.
„U pitanju su agresivni karcinomi, a dva najčešća su hepatoselularni karcinom i holangiocelularni karcinom jetre, kaže za N1, prof. dr Ivan Nikolić, sa onkološkog instituta Vojvodine.
On dodaje da je u pitanju veoma podmukla bolest kod koje simptomatologija nije dovoljno jasna tako da su neodređene tegobe u smislu slabosti, malaksalosti, žute prebojenosti kože ili beonjača, onda znamo da je bolest već u odmakloj fazi.
„Svaki čovek treba da osluškuje svoje telo, ako oseti neke promene, ako vidimo u nekim laboratorijskim ili radiološkim nalazima da se nešto dešava, sigurno moramao biti oprezniji. Takođe moramo da pratimo rizične grupe pacijenata koji već imaju podlogu za nastanak ovih karcinoma“, smatra doktor.
Kako dodaje, karcinom ne nastaje na zdravoj jetri, već uvek mora biti neka podloga, da li je to hepatitis B ili C, preterana konzumacija alkohola, a tu su i metabolički poremećaji koji dovode do masne jetre, ciroze i hepatocelularnog karcinoma jetre.
Profesor kaže da se koliko god da se trude da prate pacijenta i koliko god da je dobra dijagnostika, pacijenti se otkrivaju u poodmakloj fazi.
„To nije slučaj samo kod nas, tako je u celom svetu. U tom slučaju sistemska terapija može da pomogne, ali tu znamo da rezultati nisu tako dobri“, navodi oni.
Ono što možemo da uradimo je da se sprovede vakcinacija protiv hepatitisa B, da nema više prekomerne upotrebe alkohola, da pratimo stanje jetre – metabolički sindrom i ako postoje te masne filtracije jetre da se menjaju neke životne navike.
„Što se tiče samog lečenja hepatocelularnog karcinoma pratimo svetske trendove, imamo savremenu terapiju koja se koristi i u svetu, pre svega mislim na imuno terapiju i inhibitore angiogeneze, a što se tiče holangiocelularnog karcinoma tu je još uvek odobrena terapija našeg zdravstvenog fonda – hemioterapija, za koju možemo reći da je prevaziđena, a novije generacije lekova kao što su imunoterapije, još uvek nisu na toj pozitivnoj listi. Očekujemo da će se i ona uskoro naći na toj listi“, kaže profesor.
