Tužilac na haškom suđenju bivšem vođi OVK Hašimu Tačiju, optuženom za ratne zločine na Kosovu i u Albaniji, 1998-99, pobijao je danas iskaz svedoka odbrane Kristofera Hila da OVK u to vreme nije bila organizovana vojska sa jedinstvenom komandom.
Hil, tadašnji američki izaslanik za Kosovo, u glavnom iskazu izjavio je da nije smatrao da je OVK imala Glavni štab, da Tači nije bio vojni zapovednik OVK, kao i da svedoči zato što „nema razloga da veruje da je Tači bio umešan“ u ratne zločine za koje je optužen.
Tokom unakrsnog ispitivanja, tužilac Džejms Pejs (James Pace) pitao je svedoka da li je 1998-99 znao da je Tači bio šef „političkog direktorata u Glavnom štabu OVK“.
Hil je odgovorio negativno, dodajući, ipak, da je čuo da je Tači u „političkom direktoratu“ uoči pregovora u Rambujeu početkom 1999.
„Da li ste znali da je Tači bio jedan od osnivača OVK“, pitao je tužilac, a svedok je odgovorio da nije i da „nije u poziciji da to potvrdi“.
Zastupnik optužbe predočio je dokaze da se Hil u leto i jesen 1998. sastajao sa članovima Glavnog štaba OVK, među kojima je bio Tači, nasuprot svedokovoj tvrdnji da je samo pokušavao da nađe osobu koja bi zastupala OVK u planiranim pregovorima sa srpskim vlastima o američkom predlogu za obnovu autonomije Kosova.
Hil je potvrdio da se u julu 1998. sastao sa Redžepom Seljimijem, koji je optužen zajedno sa Tačijem, a tužilac je naznačio da je Seljimi tada nastupio kao član Glavnog štaba OVK.
Svedok je prihvatio tužiočevu sugestiju da mu je Seljimi tada rekao da će Glavni štab OVK „uzeti u razmatranje“ američki predlog i odgovoriti u roku od tri nedelje, što je Hila razočaralo.
Američki izaslanik je, međutim, tvrdio da je verovao da je Seljimi „više lokalni čovek“ u Drenici.
Svedok je ponovio da u to vreme nije znao za Glavni štab OVK, niti ko je u njemu. Rekao je i da se ne seća da su sastanku prisustvovale i druge visoke starešine OVK poput Sulejmana Seljimija i Bisljima Zirapija, koji su, po tužiocima, bili članovi GŠ OVK.
Zastupnik optužbe pustio je u sudnici snimak Hilovog prvog sastanka sa Tačijem i Jakupom Krasnićijem, tadašnjim članovima GŠ OVK, u novembru 1998. u selu Dragobilje na Kosovu. Krasnići je optužen zajedno sa Tačijem.
Po Hilu, Tači tada nije učestvovao u diskusiji o američkom predlogu za autonomiju Kosova, zato što predlog nije predviđao nezavisnost pokrajine.
Na pitanje da li je GŠ OVK zatim odbio taj predlog, Hil je odgovorio da pretpostavlja da je tako bilo.
Presudnu Tačijevu ulogu u OVK, tužilac Pejs dokazivao je i izjavom Volfganga Petriča (Wolfgang Petrisch), tadašnjeg izaslanika EU, da je Tači, u januaru 1999, odobrio da, u okviru razmene zarobljenika, devetorica vojnika Vojske Jugoslavije, koje je zarobila OVK, budu puštena 10 dana pre uhapšenih Albanaca iz srpskih zatvora.
Hil, koji je učestvovao u pregovorima, tvrdio je da nije znao za to, izjavljujući da je Krasnići, s kojim je tada pregovarao, bio oštro protiv odložene razmene, ali da je pristao posle telefonske konsultacije s nekim.
Tužilac Pejs osporavao je i Hilov iskaz da je prvi susret američkog diplomate Ričarda Holbruka (Richard Holbrooke) i samog Hila sa pripadnikom OVK u selu Junik, u leto 1998, bio plod slučajnosti.
Nasuprot Hilovoj tvrdnji da ni Holbruk ni on nisu znali ko je bio pripadnik OVK koji je, po svedoku, nepozvan upao na njihov sastanak sa meštanima Junika, tužilac je predočio da je to bio Hajdin Abazi, koji je kasnije izjavio da je bio zapanjen što je Holbruk tada imao saznanja o njemu i nazvao ga „piscem s puškom“.
„Ni ja, ni Holbruk nismo znali ko je ta osoba“, ostao je pri iskazu Hil, ponavljajući da je pripadnik OVK želeo samo da se slika s Holbrukom pred novinarima. Ta slika je „obišla svet“ i značaj susreta, po svedoku, „višestruko preuveličala“.
Hil je tvrdio i da nije znao da je Abazi kasnije postao šef odeljenja Glavnog štaba OVK za javno informisanje, a posle rata i ambasador Kosova u Australiji.
Kao peti svedok Tačijeve odbrane, Hil nastavlja da odgovara na pitanja tužioca.
Zajedno sa Tačijem, za zločine nad Albancima, koje je OVK proglasila za „kolaboracioniste“, Srbima i Romima u više od 40 pritvora na Kosovu i u Albaniji, optuženi su još Kadri Veselji, Redžep Seljimi i Jakup Krasnići.
Dokaze odbrane izvodiće, pored Tačija, samo Krasnići, dok se od optužbi neće braniti Veselji i Seljimi koji su ocenili da tužioci nisu dokazali njihovu krivicu.
Optužnica u 10 tačaka tereti Tačija (56), Veseljija (57), Seljimija (53) i Krasnićija (74) za: progon na političkoj i etničkoj osnovi, zatvaranje, nezakonito hapšenje i pritvaranje, druge nehumane postupke, okrutno postupanje, prisilni nestanak, mučenje (dve tačke) i ubistva (dve tačke).
Pripadnici OVK počinili su zločine nad približno 407 pritvorenika, od kojih je najmanje 102 ubijeno, od marta 1998. do septembra 1999, piše u optužnici.
U optužnici je identifikovano 75 žrtava – 51 srpska, 23 albanske i jedna romska.
Šest tačaka optužnice tereti Tačija, Veseljija, Seljimija i Krasnićija za zločine protiv čovečnosti, a četiri tačke za ratne zločine.
Prema optužnici, Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići bili učesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu.
Cilj tog zločinačkog poduhvata bilo je preuzimanje kontrole nad celim Kosovom nasiljem nad svima koje je OVK smatrala „protivnicima“.
Kao saučesnici u zločinačkom udruženju, u optužnici su navedeni i oficiri OVK: Azem Sulja, Ljah Brahimaj, Fatmir Ljimaj, Sulejman Seljimi, Rustem Mustafa, Šukri Buja, Ljatif Gaši i Sabit Geci.
Svi optuženi izjavili su da nisu krivi. Oni su u pritvoru u Hagu od hapšenja na Kosovu u novembru 2020.
Suđenje Tačiju i saoptuženima počelo je pred sudom u Hagu 3. aprila 2023, a tužioci su svoj dokazni postupak okončali 15. aprila ove godine.
U haškoj sudnici je svedočilo 125 svedoka optužbe, a izjave desetina drugih svedoka, tužioci su kao dokaze uveli u pisanom obliku.
Dokazni materijal tužilaštva čini i 3.000 dokumenata na albanskom, srpskom i engleskom jeziku.
U procesu učestvuje i više od 150 žrtava, koje, po pravilima suda, imaju pravo na obeštećenje, ukoliko optuženi na kraju procesa budu proglašeni krivim.
Specijalizovana veća Kosova, kako se sud zvanično zove, osnovala je 2015. Skupština Kosova pod međunarodnim pritiskom izazvanim izveštajem izvestioca Saveta Evrope Dika Martija o zločinima OVK na Kosovu i u Albaniji, objavljenim 2011.
Sud je formalno deo pravosudnog sistema Kosova, ali radi u Hagu. U presudama i drugim dokumentima, sud je utvrdio da na Kosovu vlada uporna klima zastrašivanja i uznemiravanja svedoka protiv optuženih pripadnika nekadašnje OVK.
