Stručnjak za energetiku Miloš Zdravković kazao je za N1 da građani ne treba da misle da su sankcije NIS-u povratak u 90-te i benzin u kanticama, već da će one uticati na budžet Republike Srbije, a na građane indirektno kroz cenu goriva koje će najverovatnije stizati iz Mađarske.
On je podsetio da to nisu sankcije Ujedinjenih nacija, već jednostrane sankcije američkog ministarstva finanasija na našu naftnu industriju, odnosno kompaniju NIS.
„Treba napomenuti da to nisu sankcije Ujedinih nacija. To ne liči na period 90-ih koji su doživeli naši stari sugrađani. Znači, neće biti trgovine naftnim derivatima u kanticama i flašicama. Ovo su jednostrane sankcije američkog ministarstva finansija usmerene na našu naftnu industriju, na kompaniju NIS, ćerku firmu Gasproma. Jednostavno, finansijski efekat će osetiti direktno budžet Republike Srbije. Građani će to indirektno da osete. Jednostavno, ako znamo podatak da je 2023. NIS uplatio u budžet Srbije blizu 2 milijarde evra, da je to prema nekima 9, a drugima 11% ukupnog budžeta, što se tiče BDP-a, 4-6%. Znači, to su strašne stvari, 14.000 zaposlenih i sve to,“ kazao je Zdravković i ponovio da će se to najviše odraziti na državni budžet, a mi ćemo osetiti kroz krajnju cenu goriva koja će stizati iz Mađarske.
Naš sagovornik kaže da je iznenađen što su sankcije uopšte uvedene, jer, kako kaže, naftne kompanije međusobno ne ratuju.
„Ja prvo nisam verovao da će do ovih sankcija doći. Jednostavno, naftne kompanije sa naftnim kompanijama ne ratuju i za mene je ovo zaista iznenađenje. Obrazloženje američkog ministarstva finansija da oni sankcionišu našu naftnu kompaniju zbog sprečavanja finansiranja rata u Ukrajini, jednostavno ne stoji. U ukupnom portfoliju Gasproma, naša naftna industrija utiče sa manje od 1%. Znači, ona je značajna za nas, velika kompanija za Balkan ovde, i predstavlja rusku stratešku imovinu ovde, ali jednostavno, u ruskom budžetu, u ruskom energetskom sektoru, što se tiče finansiranja rata u Ukrajini, to je bezpredmetno. I sam Gazprom, koji je najveći svetski izvoznik gasa, nije najveća ruska energetska kompanija. To je svakako Rosnjeft, pa onda Surgutnjeft Gaz. Kad pričamo o naftnim derivatima i Lukoil je veći od Gazpromnjefta, čerke firme Gazproma. Te firme nisu pod sankcijama,“ objašnjava.
Zdravković kaže da će proces skidanja sa liste sankcija biti znatno teži i da će da se odrazi na naš budžet.
„Ovo o čemu pričamo da li će biti redova, ili neće biti redova… Uvozićemo derivate, krajnje proizvode, kao što ih uvozi Republika Hrvatska. Deo tržišta i u Bosni i Hercegovini drži sam NIS, kao i u Makedoniji i Crnoj Gori. Jednostavno, samo ćemo tu sudbinu podeliti, a naš budžet će biti kraći i to će da se odrazi na neke druge stvari.“
