U Srbiji oko 350.000 starijih ljudi živi sami, dok više od 770.000 osoba starijih od 65 godina boravi u staračkim domaćinstvima. Usamljenost donosi brojne zdravstvene i psihosocijalne probleme, koji utiču na celo društvo. Satarićeva naglašava potrebu za promenom koncepta brige o starijima.
Nadežda Satarić, gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, iznela je zabrinjavajuće podatke o starijoj populaciji u Srbiji. Prema njenim rečima, čak 350.000 starijih ljudi živi sami, dok više od 770.000 osoba starijih od 65 godina boravi u staračkim domaćinstvima.
Satarićeva je istakla da usamljenost predstavlja ozbiljan problem, posebno kada su stariji skrajnuti, bez partnera i redovnih kontakata sa porodicom ili lokalnom zajednicom. Upozorava da se iz usamljenosti rađaju brojni zdravstveni i psihosocijalni problemi koji utiču na društvo u celini.
Ona je naglasila da posledice usamljenosti trpe ne samo pojedinci i njihove porodice, već i zdravstveni i socijalni sistemi. „Često ih posmatramo samo u kontekstu potreba, ali ne radimo dovoljno da do tih potreba ne dođe“, rekla je Satarićeva.
Satarićeva je posebno ukazala na problem prebacivanja tereta brige o starijima na porodice, koje su često razuđene i preopterećene. „Srednje generacije, tzv. sendvič generacija, nalaze se između brige o deci i roditeljima, a sistem podrške nije dovoljno razvijen“, dodala je.
Ona je takođe ukazala na problem „ejdžizma“, diskriminaciju starijih zbog njihovih godina. „Starenje je privilegija, a ne kazna. Stariji mogu da pokažu mladima veštine i životna iskustva“, naglasila je Satarić.
Na kraju, Satarićeva je istakla važnost uključivanja starijih u donošenje odluka na lokalnom nivou, kako bi mogli da izraze svoje potrebe. Prema procenama UN, do 2050. godine broj ljudi starijih od 60 godina u svetu će porasti na dve milijarde, što će činiti petinu svetske populacije. U Srbiji se očekuje da će do 2041. godine svaka četvrta osoba biti starija od 65 godina.
