Pobuna kao građansko pravo: Voštinić o nepoštovanju zakona i institucija

Pobuna kao građansko pravo: Voštinić o nepoštovanju zakona i institucija

Voštinić upozorava na potrebu zaštite preostalih vrednosti države. On ističe da institucije ne funkcionišu i da je pobuna jedini preostali put. Slučaj Zaječara pokazuje ozbiljne probleme u poštovanju zakona.

Voštinić naglašava da ako ne zaštitimo jedni druge, teško ćemo očekivati zaštitu od institucija. Rečenice o radu institucija postale su očajničke, a ljudi bez nade traže pomoć od sistema koji više ne funkcioniše. Kada su institucije uzurpirane, gube svoju društvenu moć.

Na pitanje šta preostaje, Voštinić odgovara da je to pobuna. Iako može zvučati agresivno, smatra da ne treba odlagati ono što dolazi. Protesti su legitimni, a pobuna je pravo građana kada se suspenduju osnovni pravni dokumenti, poput Ustava.

Voštinić objašnjava da pobuna može uključivati opštu građansku neposlušnost. Na primer, neplaćanje računa može delovati naivno, ali zamislite situaciju u kojoj se policiji ne daju lične karte ili se skidaju registarske tablice. Ove akcije bi onemogućile identifikaciju i stavljanje pod zakonsku kontrolu.

On ističe da slučaj Zaječara predstavlja jedan od trendova nepoštovanja zakona. Voštinić naglašava da nisu agresivni ljudi koji žele da ruše pravni poredak, već da su to učinili oni koji vode nepravedne postupke. Hapsili su ljude u raznim gradovima, držeći ih u zatvorima bez dokaza.

Voštinić dodaje da Slobodne organizacije Srbije postoje kako bi inicirale promene iz najsitnijih delova društva, poput mesnih zajednica.