Dok Vlada Srbije radi na usvajanju novog Zakona o zaštiti potrošača, pokret Kreni-Promeni upozorio je da predložena rešenja mogu ozbiljno oslabiti zaštitu građana i pretvoriti ovaj ključni zakon u „mrtvo slovo na papiru“.
Najveće sporenje izazvao je član 4. nacrta zakona. U postojećem zakonu jasno se navodi da se potrošač može pozvati na posebne propise samo ako mu oni obezbeđuju viši nivo prava. Međutim, u novom tekstu nacrta taj kriterijum nestaje – dovoljna je sama činjenica da poseban propis reguliše isto pitanje.
„Time se praktično briše ideja da je Zakon o zaštiti potrošača temeljna regulativa. Umesto da bude minimum ispod koga se ne može ići, on postaje opcioni okvir koji lako mogu potisnuti
Takva praksa, dodaje, ne samo da podriva pravnu sigurnost građana, već je i u direktnoj suprotnosti sa evropskom regulativom. Evropska unija potrošačko pravo tretira kao okvirni zakon koji važi u svim sektorima, dok su posebni propisi prihvatljivi samo kada jačaju, a ne slabe prava potrošača.
Kreni-Promeni je predložio i unapređenje postojećeg zakonskog rešenja zbog brojnih problema koji su se pojavili u praksi u vezi izdavanja računa na osnovu stvarne ili procenjene potrošnje.
Tako je Kreni-Promeni posebno istakao problem člana 112, koji se odnosi na obračune potrošnje, naročito u energetici. Kako stvari stoje, građani i dalje mogu dobijati račune zasnovane na proceni, bez jasne obaveze trgovaca da kasnije izvrše korekciju na osnovu stvarnog stanja.
„To stvara prostor za zloupotrebe i pogrešne naplate, koje se neretko obaraju tek nakon dugih i iscrpljujućih reklamacionih ili sudskih postupaka. Građani nemaju izvesnost da će im novac biti vraćen ukoliko su računi neopravdano uvećani“, navodi se u predlogu.
Pokret predlaže uvođenje obaveznog pravila da svi računi izdati na osnovu procene moraju biti jasno obeleženi, sa objašnjenjem zašto očitavanje nije bilo moguće. Takođe, trgovci bi morali u roku od 30 dana da izdaju korektivni račun i vrate višak sredstava, dok bi potrošači dobili zakonsko pravo da zahtevaju ispravku uz dokaz o stvarnoj potrošnji.
Evropa kao standard, Srbija kao izuzetak:
Evropske zemlje već decenijama primenjuju strože mehanizme zaštite potrošača u sličnim situacijama. Francuska i Nemačka, na primer, zakonski obavezuju trgovce da koriguju račune kada se pokaže da je naplata vršena na osnovu procene, dok potrošači imaju pravo na povrat novca i naknadu štete.
Ukoliko Srbija zadrži predloženo rešenje, upozorava Kreni-Promeni, ne samo da će odstupiti od evropske prakse, već će oslabiti poverenje građana u pravni sistem i otvoriti prostor za arbitrarnu primenu propisa. „Naš cilj mora biti transparentan, fer i predvidiv sistem zaštite potrošača. Sve drugo vodi u nesigurnost i pravnu džunglu u kojoj građani gube“, zaključuje se u njihovom saopštenju.
„Pitanje zaštite potrošača prevazilazi pravnu tehniku. Ono se tiče svakodnevnog života, od računa za struju i telefon, preko kupovine proizvoda, do prava na reklamaciju. Kada se minimum zaštite relativizuje, građani postaju prepušteni volji pojedinačnih kompanija i podzakonskih akata. U zemlji u kojoj je poverenje u institucije već ozbiljno poljuljano, svako dalje slabljenje osnovnih prava građana može imati dalekosežne posledice, kako u ekonomskom, tako i u društvenom smislu“ zaključuje Nikola Tadić, ispred pravnog tima pokreta Kreni-Promeni.
