BiH napustilo 400 hiljada stanovnika za 10 godina, negativni prirodni priraštaj raste

BiH napustilo 400 hiljada stanovnika za 10 godina, negativni prirodni priraštaj raste

Bosnu i Hercegovinu (BiH) je između 2010. i 2019. godine napustilo više od 400.000 stanovnika, a najviše se iz te zemlje iseljavaju mladi od dvadeset do 29 godina, navedeno je u zborniku radova pod nazivom „Demografske promene u BiH Hercegovini od 2013. do 2024. godine“, koji je promovisan u prostorijama Akademije nauka i umetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH) u Sarajevu.

„Bosna i Hercegovina danas beleži gubitak stanovništva od oko 400.000 ljudi, uz negativan prirodni priraštaj i masovno iseljavanje, posebno mladih. Više od polovine građana poreklom iz BiH danas živi u inostranstvu“, rečeno je na promociji zbornika.

Intenciju za odlazak iz te zemlje, kako je istaknuto, dodatno pojačavaju politička nestabilnost, osećaj nesigurnosti i ekonomska neizvesnost.

U zborniku je navedeno da je prosečna starost stanovništva porasla s 39,6 na 42,5 godina, te da je koeficijent starosti dostigao 28,4 posto.

Prema podacima iz zbornika, BiH beleži negativan prirodni priraštaj još od 2009. godine, a do 2022. godine taj trend je dosegao minus 6,7 na hiljadu stanovnika.

Zbornik su uredili akademik Mirko Pejanović i prof. dr. Melika Husić-Mehmedović, a na ANUBiH promoteri izdanja bili su prof. dr. Adnan Efendić, prof. dr. Pavle Mijović i akademik Mirko Pejanović. Oni su ukazali na urgentnost demografskog pitanja u BiH, naglašavajući potrebu za definisanjem održivih javnih politika, preneli su sarajevski mediji.

Istakli su da je značajno smanjenje broja stanovnika u BiH uzrokovano višestrukim uzrocima, od hronične nezaposlenosti i loše infrastrukture, do nedostatka perspektive za mlade.

„Ovi faktori uzrokuju i negativan prirodni priraštaj i iseljavanje, stvarajući začarani krug demografske i ekonomske stagnacije. Ako se hitno ne osnaže lokalne zajednice i ne pokrenu dugoročne mere ruralnog razvoja, mnoga od ovih područja suočiće se s potpunim nestankom stanovništva“, upozorio je Pejanović.

Autori zbornika naglasili su i ulogu dijaspore i povratnika u mogućem demografskom i ekonomskom oporavku zemlje i pozvali na integrisane mere pronatalitetne politike, ravnomernog regionalnog razvoja i podrške mladim porodicama.