Albanija je u oktobru započela svoj put ka Evropskoj uniji otvaranjem prvog klastera koji se fokusira na vladavinu prava. U narednih sedam meseci, zemlja je otvorila još tri klastera, čime je ukupno obuhvaćeno 24 pregovaračka poglavlja, kako prenosi European Western Balkans.
S druge strane, Srbiji je bilo potrebno sedam godina da otvori 22 pregovaračka poglavlja, a poslednji put su nova poglavlja otvorena u decembru 2021. godine. Od tada, Vlada Srbije je više puta pokušavala da otvori Klaster 3, ali bez uspeha, poslednji put u decembru prošle godine.
U regionu, Crna Gora je najdalje napredovala, otvarajući sva pregovaračka poglavlja sa EU i privremeno zatvarajući tri prošle godine. Da bi ispunila uslove za pristupanje, svaka država mora otvoriti i zatvoriti ukupno 33 pregovaračka poglavlja.
Evropska komesarka za proširenje, Marta Kos, istakla je da vidi Crnu Goru i Albaniju kao zemlje koje bi mogle ispuniti uslove za pristupanje u narednim godinama. Ove dve zemlje se sada ističu kao predvodnice u procesu, dok je ranije Srbija bila u tom položaju uz Crnu Goru.
Odluke o otvaranju i zatvaranju poglavlja donose sve članice EU jednoglasno. Stručnjaci smatraju da je Srbiju u poslednje tri godine sprečilo neispunjavanje unutrašnjih reformi i neusklađenost sa spoljnom politikom EU nakon izbijanja rata u Ukrajini.
U poslednja dva meseca, evropski zvaničnici su tokom sastanaka sa predstavnicima Srbije naglašavali potrebu za ispunjavanjem obećanih reformi, uključujući izbor novog Saveta Regulatornog tela za elektronske medije i usvajanje medijskih i izbornih zakona.
