U prosečnoj potrošnji najveći udeo troškovi ishrane imaju u Srbiji, više od 40 odsto. U Sloveniji se za hranu izdvaja 18,8 procenta primanja, u Hrvatskoj 27 a Crnoj Gori oko 30 odsto, piše „Demostat“.
Sadržaj domaće potrošačke korpe, i prosečne a pogotovu minimalne, odavno ne prati ono što zemlje Evrope i regiona uračunavaju u obavezne i nužne troškove. Poslednji put je njena struktura u Srbiji menjana 2010. godine kada je nešto malo “obogaćena” ali je i dalje daleko od onoga što države iz okruženja uključuju u troškove domaćinstava. Osim procentualno viših izdataka za obrazovanje, kulturu, odeću i obuću, imaju i stavke poput troškova letovanja, što srpska korpa ne poznaje.
Prosečna plata u Srbiji, koja je u januaru iznosila 107.476 dinara konačno je “pokrila” prosečnu potrošačku korpu vrednu 106.195 dinara, dok je minimalac od 56.672 za čitavih 1.587 dinara premašio minimalni paket neophodnih namirnica i usluga. Ipak, januar je imao 23 radna dana što će se ove godine poinoviti još tri puta, u julu, oktobru i decembru, pa će minimlana zarada u ostalim mesecima biti povremeno niža i za 7.000 dinara. A korpa koja obezbeđuje prosečno ili minimalno preživljavanje u međuvremenu beleži trend rasta.
