Gojaznost je ozbiljan javnozdravstveni problem koji pogađa milione širom sveta. Ipak, često se pojednostavljuje kao pitanje ličnog izbora. Podaci iz Kanade ukazuju na zabrinjavajuću prevalenciju gojaznosti (26,6 procenata) i dijabetesa (8,1 procenat).
Društveni stavovi su predugo bili usmereni na okrivljavanje pojedinaca za loše životne izbore, zanemarujući dublje, višeslojne uzroke ovog stanja. Potrebno je hitno razumeti gojaznost izvan promena u načinu života, posebno kroz naučna istraživanja o njenim genetskim, ekološkim i fiziološkim korenima. Ovo nije samo jednostavna jednačina kalorija unetih naspram kalorija potrošenih; ovakav pristup stvara stigmu pojednostavljivanjem nauke.
Stvarnost leži u masnoći u našim telima. Masnoća u telu, posebno potkožno masno tkivo, igra ključnu ulogu u regulaciji energije i metaboličkom zdravlju. Kada se masnoća akumulira, potkožno masno tkivo ne funkcioniše ispravno, što može dovesti do prekomernog skladištenja masnoće u organima poput jetre i mišića, povećavajući rizik od dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.
Istraživanje iz našeg laboratorije za metabolizam, ishranu i gojaznost na Univerzitetu Konkoridija fokusira se na razumevanje okruženja masnog tkiva kako bi se otkrilo kako ovi složeni mehanizmi i njihova interakcija mogu dovesti do razvoja dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Cilj je da se na kraju koriste naši nalazi za pružanje efikasnijih pristupa lečenju zasnovanih na individualnim razlikama.
Jedan aspekt koji može doprineti individualnim razlikama je mesto gde se masnoća skladišti u telu. Potkožno masno tkivo iz donjeg dela tela, oko kukova i butina, čini se da funkcioniše drugačije od potkožnog masnog tkiva oko stomaka. Istražujemo ćelijske i genetske aspekte ovih različitih depoa masnoće i njihovu povezanost sa gojaznošću i dijabetesom.
Gojaznost nije samo dodatna težina – radi se o tome kako telo skladišti i obrađuje masnoću. Naša istraživanja takođe pokazuju da spoljašnji faktori mogu uticati na ponašanje potkožnog masnog tkiva. Na primer, različiti depoi potkožnog masnog tkiva ponašaju se drugačije u zavisnosti od pola.
Pogled na masno tkivo pod mikroskopom pokazuje da se tkivo sastoji od različitih tipova ćelija, uključujući masne ćelije i imunološke ćelije. Masne ćelije nisu pasivni skladišni jedinici; one regulišu energiju, proizvode hormone i interaguju sa drugim sistemima u telu. Međutim, kada ove ćelije postanu disfunkcionalne, mogu izazvati upalu, insulinsku rezistenciju i druge metaboličke poremećaje.
Umesto da okrivljujemo pojedince, potrebno je preusmeriti razgovor ka razumevanju ovih patofizioloških mehanizama. Na taj način možemo razviti ciljana lečenja koja se bave uzrocima gojaznosti umesto da se oslanjamo na generičke, često neefikasne rešenja.
