Poljska i baltičke zemlje podržale su predlog francuskog predsednika Emanuela Makrona o razgovoru o korišćenju francuskog nuklearnog odvraćanja za zaštitu Evrope od ruskih pretnji. Moskva je brzo odbacila ovaj potez kao „izuzetno konfrontacioni“.
Makron je u sredu izjavio da je odlučio da otvori „stratešku debatu“ o korišćenju francuskog nuklearnog odvraćanja kako bi zaštitio evropske saveznike usred zabrinutosti zbog mogućeg povlačenja SAD. Francuski predsednik je Moskvu opisao kao „pretnju Francuskoj i Evropi“ u televizijskom obraćanju naciji. Francuska je jedina nuklearna sila u Evropskoj uniji.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je rekao da je Makronov govor „izuzetno konfrontacioni“. „Može se zaključiti da Francuska više razmišlja o ratu, o nastavku rata,“ rekao je tokom redovnog obraćanja novinarima. Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov je ponovio Peskova, rekavši na konferenciji za novinare u Moskvi da su Makronovi komentari „pretnja“ protiv Rusije.
U Briselu, nekoliko istočnoevropskih zemalja je pozdravilo Makronov potez. Premijer Poljske Donald Tusk, čija zemlja trenutno predsedava EU, rekao je da „moramo ozbiljno razmotriti ovaj predlog.“ On je naglasio da „kao i uvek, detalji su važni, ali je spremnost Francuske u ovom pogledu veoma značajna.“
Baltičke zemlje su takođe pokazale interesovanje za Makronovu ponudu, tražeći veće vojne troškove od zemalja EU kako bi izbegle buduće agresije susedne Rusije. Predsednik Litvanije Gitanas Nausėda je pohvalio „veoma zanimljivu ideju.“ „Imamo velika očekivanja jer bi nuklearni kišobran predstavljao zaista ozbiljno odvraćanje prema Rusiji,“ rekao je Nausėda.
Premijerka Latvije Evika Siliņa je nazvala francuski predlog „prilikom za razgovor,“ naglašavajući da je potrebno više vremena za razgovore sa drugim evropskim saveznicima i na domaćem nivou. Federacija američkih naučnika (FAS) navodi da Francuska ima četvrti najveći nuklearni arsenal na svetu, sa procenjenih 290 nuklearnih bojevih glava.
Ujedinjeno Kraljevstvo, koje više nije član EU, ali radi na obnavljanju bližih odnosa sa ovim 27-državnim blokom, takođe ima nuklearno oružje. „Što se tiče proširenja našeg nuklearnog odvraćanja ili korišćenja za zaštitu drugih evropskih nacija – već to radimo,“ rekao je Tom Wells, portparol britanskog premijera Kira Starmera. „Ujedinjeno Kraljevstvo već obavezuje svoje nuklearne snage NATO-u, pomažući u očuvanju evropske euro-atlantske bezbednosti.“
Tokom Hladnog rata, američki nuklearni kišobran je bio usmeren na osiguranje da saveznici, posebno članice NATO-a, budu zaštićeni američkim nuklearnim snagama u slučaju pretnje. To je jedan od razloga zašto mnoge nacije u Evropi i širom sveta nisu težile da razviju svoje nuklearne arsenale. Prošlog meseca, pobednik nemačkih izbora i verovatni budući kancelar Friedrich Merz pozvao je na raspravu o „nuklearnom deljenju“ sa Francuskom. Nemačka je među evropskim zemljama koje hostuju američko nuklearno oružje prema NATO-ovoj politici nuklearnog deljenja.
Makron je u sredu rekao da će svaka odluka o korišćenju francuskog nuklearnog oružja ostati samo u rukama francuskog predsednika.
