Promovisanje kupovine električnih automobila prilagođavanjem podsticaja

Promovisanje kupovine električnih automobila prilagođavanjem podsticaja

Elektrifikacija automobila automobila jedno je od rešenja predloženih za borbu protiv emisija gasova sa efektom staklene bašte. Švajcarski ekonomisti ocenili su finansijske sheme podsticaja dostupne prilikom kupovine novih električnih vozila.

„Trenutni pristup da se prelazak na električne automobile nije efikasno. Naše proračune, zasnovane na Bernu kantona, pokazuju da možete učiniti više sa istim količinom novca ili isto za manje“, kaže Patrick Bigler, “ Studiju je sproveo kao deo doktorskog istraživanja na Univerzitetu u Bernu.

Ovaj rad, koji će biti objavljen u časopisu Udruženja ekoloških i ekonomisti ekoloških, ocenjuje četiri faktora: javna potrošnja, udeo električnih vozila među novim automobilima, troškovima domaćinstava i socijalnog kapitala.

Bigler naglašava nestranisan karakter studije: „Naš cilj nije da utvrdimo najbolju mobilnost za budućnost, već da shvatimo kako najbolje rasporediti javne fondove razmatrajući očekivane kupovine automobila.“

U kantonu Bern, godišnji porez na vozilu trenutno se izračunava na osnovu težine, sa električnim automobilima koji imaju koristi od stope koja je dvostruko niska. Nova vozila sa niskim emisijama kvalifikuju se za dodatno smanjenje poreza automobila u prve četiri godine nakon kupovine – što iznosi 60% za električna vozila.

Biglerovi proračuni ukazuju na to da bi zamena ovog smanjenja sa direktnim subvencijama za kupovinu povećati udeo električnih vozila među prodajom automobila. Ova prerasta podsticaja mogla bi smanjiti godišnje emisije CO 2 u kantonu Bern za 70 tona.

Međutim, osnovna svrha godišnjeg poreza na vozilu je finansiranje putne infrastrukture, prioritet ugroženim ovim rešenjem. Studija istražuje alternativne načine održavanja sredstava na putevima kombinovanjem subvencija sa bonusom ili kaznom na porezu na vozilu u skladu sa energetskom efikasnošću novih vozila.

Dakle, pored bonusa za kupovinu, automobilisti koji biraju električni automobil koristili bi od nižih poreza na automobilu četiri godine. S druge strane, oni koji se odlučuju na benzinskom modelu imaju koristi od nižih poreza ako se odluče za relativno efikasan model, ali naplaćuju se povećati godišnji porez prilikom kupovine relativno neefikasnog vozila.

U zavisnosti od scenarija, godišnje emisije CO 2 u kantonu Bern moglo bi se smanjiti za 110 do 517 tona. Finansijske projekcije javnih sredstava tokom 15 godina ukazuju na potencijalne ishode u rasponu od gubitka od 1,5 miliona do dobitak od 60.000 švajcarskih franaka.

Za ovu studiju, tim sa Univerziteta Bern analizirao je podatke o prihodima domaćinstava u vezi sa novim kupovinama automobila kako bi istražili društvene uticaje. „Ovaj jedinstveni skup podataka omogućio je istraživačkoj grupi da razmotri aspekte kapitala, koji nikada ranije nisu učinili u ovom kontekstu“, kaže Doina Radulescu, profesor ekonomije koji je profesor ekonomičnosti vodeći istraživanje.

Radulescu i njen tim ispitali su kombinovani efekat različitih instrumenata politike, uključujući subvencije i alternativni raspored poreza na vozilu, o domaćinstvima u različitim grupama prihoda. Njihovi nalazi otkrili su da čak i u modelima postavljaju veći naglasak na korisnost domaćinstava sa niskim primanjima, domaćinstva sa visokim primanjima dobija veliki deo subvencija.

Ova nejednakost je vezana za činjenicu da će imućna domaćinstva verovatnije kupiti električna vozila, nezavisno od finansijskih razloga. „Čak i kada je računovodstvo faktora kao što su karakteristike vozila, vlasništvo kući i dostupnost stanica za javne punjenja, domaćinstva sa nižim primanjima usvajaju električna vozila u nižoj stopi nego imulestičke napomene“

„Naši podaci ne objašnjavaju u potpunosti ovu otpornost na električna vozila sa nižim dohovnim grupama. Postoje verovatno psihološke ili sociološke barijere,“ predlaže Bigler.

Čak i bez poznavanja punih razloga iza ovih preferencija, studija predviđa uticaj različitih finansijskih podsticajnih politika javnih sredstava, potrošačkih novčanika i emisije CO 2. „Ovi scenariji nude kreatore politika naučnoj osnovi za donošenje odluka“, zaključuje Radulescu.

Iako optimalni pristup ostaje stvar rasprave, istraživanje ističe više puta kako bi se povećao udeo novih električnih vozila.