Nakon što je militantna grupa Hajat Tahrir al-Šam (HTS) prošlog decembra preuzela kontrolu nad Damaskom i srušila režim Bašara al-Asada, sirijski politički pejzaž doživeo je dramatične promene. Iako HTS tvrdi da je posvećen inkluzivnoj vladavini, rane odluke nove administracije pokazuju jasnu sklonost ka strogo konzervativnoj ideologiji, posebno u pogledu ženskih prava.
Lider HTS-a Ahmed al-Šaraa istakao je značaj „mirne koegzistencije različitih identiteta“, ali njegovi zvaničnici i politike ukazuju na suprotnu praksu. Službeni predstavnik nove vlasti, Obajda Arnout, izjavio je da ženama ne bi trebalo biti dozvoljeno da zauzimaju položaje u Ministarstvu odbrane, dok je imenovana predstavnica za ženska pitanja Aiša al-Dibs najavila da će novi ustav biti zasnovan na šerijatskom pravu i ograničila ulogu žena na porodične dužnosti.
Pored ograničavanja prava žena, nova administracija je uvela i promene u obrazovnom sistemu, brišući teoriju evolucije i naučne koncepte koji se ne uklapaju u islamističku doktrinu. U javnom životu nameću se strogi kodeksi oblačenja, polna segregacija u javnom prevozu, a prioritet se daje izgradnji džamija umesto obnovi ratom razrušene infrastrukture.
Međunarodna zajednica izrazila je zabrinutost zbog pravca u kojem HTS vodi Siriju. Na nedavnoj konferenciji u Parizu, evropski i arapski lideri pozvali su na „verodostojnu i inkluzivnu tranziciju“ koja uključuje žene i različite etničke i verske zajednice. Međutim, sastav novoimenovanog pripremnog odbora za politički dijalog – u kojem dominiraju islamistički kadrovi, bez predstavnika Kurda, alavita i drugih manjinskih grupa – dovodi u pitanje iskrenost ovih obećanja.
Dok HTS nastavlja da konsoliduje vlast, njegov odnos prema pravima žena i političkom pluralizmu postaje ključni test njegove istinske spremnosti za reforme. Ako ne ispuni obećanja o inkluzivnosti, Sirija bi mogla zapasti u još dublju represiju pod novim režimom.
