Meditacija i pažljivost mogu imati tamnu stranu o kojoj se retko govori. Iako se često smatraju korisnim alatima za smanjenje stresa i poboljšanje mentalnog zdravlja, istraživanja su otkrila potencijalne negativne efekte ovih praksi.
Pažljivost, oblik meditacije koji se fokusira na svesnost i prisutnost u sadašnjem trenutku, ima dugu istoriju koja potiče iz budističke tradicije. Međutim, studije su pokazale da su njeni štetni efekti, poput anksioznosti, depresije, psihoze i depersonalizacije, češći nego što se mislilo.
Istraživanje sprovedeno 2022. godine na uzorku od 953 redovnih meditatora u SAD-u otkrilo je da preko 10% učesnika doživljava štetne efekte koji značajno utiču na njihov svakodnevni život. Najčešći negativni efekti su anksioznost i depresija, dok se u nekim slučajevima javljaju i ozbiljniji simptomi poput psihoze.
Stručnjaci upozoravaju da meditacija može izazvati ozbiljne psihijatrijske probleme ako se ne koristi selektivno. Iako pažljivost može doneti koristi, posebno ako se pravilno praktikuje, važno je razumeti potencijalne rizike i štetne efekte koji mogu nastati.
Nedavno istraživanje sprovedeno u Velikoj Britaniji na preko 8.000 dece u dobi od 11 do 14 godina pokazalo je da pažljivost nije poboljšala njihovo mentalno blagostanje u poređenju sa kontrolnom grupom. Ovo ukazuje na potrebu za dodatnim istraživanjima o sigurnoj praksi meditacije, kako bi se javnosti pružili jasni smernice o njenom bezbednom korišćenju.
Iako mnogi zagovornici meditacije veruju u njene pozitivne efekte, važno je biti svestan i potencijalnih rizika koje ove prakse nose. Obrazovanje i informisanje javnosti o potencijalnim štetnim efektima meditacije ključni su koraci ka sigurnijem praktikovanju ove tehnike.
