Ove nedelje, naučnici su napravili nekoliko fascinantnih otkrića koja se protežu od astrofizike do biologije, kvantne fizike i genetskih istraživanja.
Super-Zemlja sposobna za život
Astronomi su otkrili super-Zemlju koja se nalazi u ekscentričnoj orbiti oko svoje zvezde. Ova planeta ulazi i izlazi iz tzv. „stabilne zone“, što je područje u kojem bi mogla da postoji voda u tečnom stanju – ključni uslov za život. Ovo otkriće može promeniti naše razumevanje potencijala za život izvan Zemlje.
Inženjering života: prvi miš sa embrionalnim matičnim ćelijama od dva tate
Zapanjujuće istraživanje u oblasti genetskog inženjeringa postiglo je uspeh: prvi miš sa embrionalnim matičnim ćelijama od dva tate uspešno je odrastao do odrasle dobi. Ovo otkriće otvara vrata za dalje proučavanje genetskih inovacija i potencijala za reprodukciju bez tradicionalne uloge majke.
Geografsko poreklo domaćih ovaca
Istraživači su analizirali morfološke i genomske podatke kako bi pratili geografsku migraciju domaćih ovaca kroz milenijume, čime su pružili nove uvide u ljudsku migraciju i širenje domestifikovanih vrsta širom sveta.
Gljivice koje „kontrolišu mozak“ pauka
Biolozi su otkrili novu gljivicu koja kontroliše mozak pećinskog pauka, menja njegovo ponašanje i navodi ga da se izlaže riziku kako bi širila spore. Ovaj fenomen podseća na ophiocordyceps gljivu koja kontroliše mrave, a istraživači su pronašli još uzoraka u pećinskim sistemima Severne i Južne Irske. Ovaj fenomen, koji je duboko povezan sa evolucijom parazitskih odnosa, stavlja svet prirode u zapanjujuće svetlo.
Kvantni sistem i Drugi zakon termodinamike
U oblasti kvantne fizike, istraživači su dokazali da se Drugi zakon termodinamike primenjuje i u kvantnoj fizici, uz pomoć matematičkih modela koje je postavio John von Neumann. Ovo istraživanje daje uvid u to kako kvantni sistemi mogu postati „poremećeni“ u određenim uslovima, iako se ne može izmeriti puna entropija zbog prirode kvantnih informacija.
Morfologija i ponašanje pasa
Na Univerzitetu Chapman, istraživači su ispitali kako morfologija lobanje pasa utiče na njihovu funkcionalnost i ponašanje. Rezultati pokazuju da, u većini slučajeva, razlike među pasminama pasa nisu povezane sa specifičnim zadacima za koje su odgajani (kao što su lov, čuvanje ili vuča), već su često rezultat ljudskog izbora iz estetskih razloga.
Ova istraživanja donose nova razumevanja u naučnim oblastima od astrofizike do biologije i kvantne fizike, otvarajući nove mogućnosti za tehnologiju i biotehniku u budućnosti.
