Novi izveštaj otkriva da neko umre od srčanih bolesti svake 34 sekunde u Sjedinjenim Američkim Državama, čime se srčane bolesti potvrđuju kao vodeći uzrok smrti. U 2022. godini, čak 941.652 osobe su preminule od kardiovaskularnih bolesti, što uključuje sve bolesti sistema cirkulacije. Srčane bolesti su sada ispred raka, nesreća i COVID-19 po broju smrtnih slučajeva.
Iako se snižavaju stope pušenja u SAD-u, pretilost, visok krvni pritisak i dijabetes i dalje rastu, što izaziva zabrinutost. Predviđa se da će do 2050. godine više od 180 miliona odraslih biti pogođeno hipertenzijom i gojaznošću. Kardiolog Keith Churcvell ističe da više ljudi umire od srčanih bolesti i moždanih udara nego od svih vrsta raka i nesreća zajedno.
Loša ishrana, posebno neadekvatan unos zdrave hrane, prepoznaje se kao ključni faktor rizika za srčane bolesti. Zdrava ishrana, kao što su biljna ili vegetarijanska dijeta, preporučuju se za bolje zdravlje srca, dok fizička aktivnost, dovoljna količina sna i upravljanje stresom takođe igraju važnu ulogu.
Čimbenici životne sredine, poput obrazovanja, prihoda i dostupnosti zdravih namirnica, često utiču na donošenje zdravih životnih odluka. Marginalizovane manjinske grupe suočavaju se sa većim preprekama za zdrave izbore, što dovodi do većeg broja smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti među njima.
Srčana smrtnost je posebno visoka među Afroamerikancima i američkim Indijancima, dok je smanjenje pušenja dovelo do većeg fokusa na druge faktore rizika, poput prekomerne telesne težine, koja sada izaziva više smrtnih slučajeva nego pušenje. Takođe, nivo holesterola u SAD-u je smanjen, što pokazuje uspeh u podizanju svesti o visokim nivoima holesterola.
Uprkos napretku, postoji potreba za većim ulaganjima u prevenciju, posebno kroz pristup terapijama koje su dostupne i pristupačne onima koji su najugroženiji. Kardiolog Dhruv Kazi naglašava važnost prilagođenih intervencija za visoko rizične populacije, jer jednostavno otkrivanje novih terapija nije dovoljno.
Nacionalni institut za zdravlje preporučuje redovne testove skrininga za srčane bolesti od 20. godine, naročito ako postoji porodična istorija srčanih oboljenja. Testovi kao što su merenje krvnog pritiska, holesterola i glukoze mogu značajno pomoći u prevenciji i ranom otkrivanju srčanih bolesti.
