Revolucionarna analiza drevnog DNK različitih ranih evropskih populacija otkrila je složene migracijske obrazce koji su preoblikovali naše razumevanje praistorijskih ljudskih populacija na kontinentu. Istraživanje, koje je analiziralo genome više od 1.000 drevnih pojedinaca, pokazuje da je rana evropska istorija bila obeležena višestrukim talasima migracija i međusobnim ukrštanjem između različitih ljudskih grupa, uključujući Neandertalce i Denisovance.
Istraživanje otkriva da su, nakon što su moderni ljudi, ili Homo sapiens, stigli u Evropu, naišli na druge hominin vrste i mešali se sa njima, što je dovelo do genetskih razmena koje ranije nisu bile dobro shvaćene. Sugeriše se da je genetski sastav drevnih Evropljana bio mnogo raznovrsniji nego što se prvobitno mislilo, sa različitim grupama koje su se selile u Evropu i iz nje tokom milenijuma.
Dr. Carla Hughes, vodeća genetičarka u projektu, komentarisala je: „Naša studija pokazuje da rani Evropljani nisu bili homogena grupa. Njihovo genetsko nasleđe je kompleksna tapiserija koju su oblikovali različiti talasi migracija, interakcija i događaji protoka gena.“
Nalazi tima takođe ukazuju na ulogu klimatskih promena u oblikovanju migracijskih obrazaca. Kako su se klimatski uslovi toplili i hladili tokom hiljada godina, ljudske populacije su se pomerale, sa nekima koje su se selile u povoljnije regione, a drugima koje su se kretale ka umerenijim područjima. Studija naglašava kako su ljudska društva bila prilagodljiva na promene klime i kako su interagovala sa susednim grupama.
Ono što je posebno fascinantno jeste dokaz genetskih interakcija ranih Evropljana sa Denisovancima, grupom ljudi blisko povezanim sa Neandertalcima. Istraživači su pronašli tragove Denisovanskog DNK u genomima nekih drevnih evropskih populacija, što ukazuje na to da su ovi rani ljudi delili teritorije i genetski materijal.
Ovo otkriće naglašava značaj genetskog istraživanja u razumevanju ljudskih migracija i evolucije. Takođe izaziva pojednostavljene modele ljudske praistorije, pokazujući da su drevne populacije bile daleko povezanije nego što se ranije mislilo. Kako se budu sekvencionirali novi drevni geni, naučnici očekuju da će otkriti još složenije priče o migracijama i genetskim razmenama.
