Građevinska industrija suočava se s alarmantnom krizom mentalnog zdravlja, s brojem samoubistava među radnicima koji daleko premašuje broj stradalih usled fizičkih povreda. Frenk Vampol, potpredsednik za bezbednost i zdravlje u kompaniji BL Harbert International, ukazao je na šokantne statistike: godišnje više od 5.000 muških građevinskih radnika u SAD izvrši samoubistvo, što je pet puta više od broja onih koji stradaju u nesrećama na radu. Ovi podaci dolaze iz niza studija koje naglašavaju hitnost prepoznavanja mentalnog zdravlja kao ključnog pitanja u industriji.
„Reći da je ovo kriza bilo bi malo reći“, izjavio je Vampol. Njegova kompanija je od tada uvela obuke za prvu pomoć u oblasti mentalnog zdravlja za nadzornike, podelila edukativne materijale o prevenciji samoubistava i organizovala programe podrške za zaposlene. Iako su ovi napori pohvalni, mnogi se slažu da je borba za mentalno zdravlje teža nego sprovođenje protokola o fizičkoj zaštiti, poput nošenja šlemova i zaštitnih naočara.
Opasnosti građevinskog posla
Uz fizičke rizike poput padova, strujnih udara i povreda, građevinski radnici se suočavaju s dodatnim pritiscima. Produžena odvojenost od porodice, nesigurnost posla zbog sezonskog karaktera građevinarstva, kao i kultura u kojoj dominiraju muškarci, doprinose visokom stresu, anksioznosti i depresiji. Istraživanja pokazuju da gotovo polovina građevinskih radnika doživljava simptome depresije i anksioznosti, ali manje od 5% njih traži profesionalnu pomoć, što je znatno ispod nacionalnog proseka od 22%.
Problem dodatno komplikuje raširena upotreba opioida, uključujući heroin i fentanil, koji su često zloupotrebljavani kao način ublažavanja fizičkog bola ili mentalnog stresa. Prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, građevinska industrija beleži najveći broj smrtnih slučajeva od predoziranja u poređenju s drugim zanimanjima.
Stigma kao glavna prepreka
Douglas Trout, zamenik direktora Nacionalnog instituta za bezbednost i zdravlje na radu, naglašava da su visoke stope samoubistava i predoziranja merljivi pokazatelji dublje krize. Ipak, problem je delom ukorenjen u kulturi industrije. U okruženju gde dominiraju muškarci, mentalni problemi često se doživljavaju kao znak slabosti, dok uznemiravanje i maltretiranje dodatno otežavaju razgovor o emocionalnim izazovima.
Nazija Šah, direktorka bezbednosnih i zdravstvenih usluga u udruženju generalnih izvođača Amerike, ističe važnost razbijanja stigme. „Radnici često pokušavaju da izdrže povrede ili mentalni stres, što ih vodi u začarani krug samomedikacije i izolacije“, upozorila je Šah.
Rešenja i inicijative
Različite organizacije, sindikati i kompanije preduzimaju korake ka rešavanju ovog problema. „Razgovori u kutiji alata“, obuke o prepoznavanju mentalnih problema i distribucija materijala s informacijama o dostupnim resursima samo su neki od načina podrške radnicima. Neke kompanije organizuju sajmove zdravlja, obezbeđuju stručnjake za mentalno zdravlje na gradilištima ili uvode prostore za relaksaciju kako bi radnicima pružili predah.
Jedan od najuspešnijih modela podrške dolazi iz Australije, gde je program „Mates“ obućio radnike na gradilištima da prepoznaju i pruže podršku kolegama u krizi. Slične inicijative se sada pokušavaju implementirati u SAD. „Podrška vršnjaka je ključna jer radnici često imaju više poverenja u kolege nego u menadžment“, ističe Trout.
Kompanije poput BL Harbert uvode dodatne alate, uključujući nalokson, lek koji poništava predoziranja opioidima. Takođe, obuke za nadzornike naglašavaju važnost prepoznavanja ranih znakova mentalnih problema, poput izolacije, promene ponašanja ili smanjene produktivnosti.
Budućnost i neizvesnosti
Kako građevinska industrija ulazi u novu eru sa potencijalnim izazovima poput promene regulative i ekonomskih uslova, stručnjaci pozivaju na kontinuirano ulaganje u mentalno zdravlje zaposlenih. Vampol ističe da ove inicijative nisu samo moralna obaveza već i ekonomska potreba. „Zdravija radna snaga je produktivnija i doprinosi boljim rezultatima, kako za radnike, tako i za kompanije.“
Bez obzira na prepreke, poruka je jasna: mentalno zdravlje mora postati prioritet u industriji koja se decenijama fokusirala isključivo na fizičku sigurnost. Samo holističkim pristupom može se zaustaviti trend koji trenutno uzima previše života.
