Gugl je nedavno potvrdio da neće uvesti funkcije provere činjenica u svoje rezultate pretrage ili sadržaj na YouTube-u, usprkos zahtevima novog zakona Evropske unije. Ova odluka usledila je nakon što je američki tehnološki gigant istakao da će i dalje primenjivati postojeće prakse moderiranja sadržaja, odbijajući integraciju provere činjenica u svoje sisteme rangiranja i procese uklanjanja sadržaja.
Kent Voker, predsednik Gugla za globalne poslove, poslao je pismo Renate Nikolaj, zamenici generalnog direktora Evropske komisije, objašnjavajući stav kompanije. Voker je naglasio da mere provere činjenica propisane ažuriranim Kodeksom EU o dezinformacijama nisu u skladu sa Google-ovim platformama, nazivajući ih neprikladnim i neefikasnim.
Kodeks EU o dezinformacijama, koji je izmenjen 2022. godine, povezan je sa Zakonom o digitalnim uslugama (DSA) i zahteva od tehnoloških kompanija da preduzmu mere protiv dezinformacija, uključujući integraciju provere činjenica. Iako je Kodeks bio dobrovoljan, zvaničnici EU su težili da ga učine obaveznim unutar okvira DSA. Odbijanje Gugla jasno ukazuje na njihovo odstupanje od ovih zahteva, a Voker je potvrdio da će kompanija napustiti dobrovoljni sporazum pre nego što postane obavezna regulativa.
Voker je istakao postojeće strategije moderiranja sadržaja koje primenjuje Google, uključujući tehnologije poput SinthID vodenog žiga i veštačke inteligencije na YouTube-u kao primer proaktivnog pristupa. Takođe je pomenuo novu funkciju na YouTube-u koja omogućava korisnicima dodavanje kontekstualnih beleški video zapisima, iako je naglasio da ova funkcija ne zamenjuje tradicionalnu proveru činjenica.
Ovaj stav Gugla odražava širi trend u tehnološkoj industriji, gde veliki igrači smanjuju obaveze u vezi sa kontrolom sadržaja. Nedavno je i Meta najavila smanjenje fokusa na proveru činjenica na svojim platformama, uključujući Fejsbuk i Instagram. Takođe, Ks (prethodno poznat kao Twitter), pod vlasništvom Elona Maska, znatno je smanjio napore u moderiranju sadržaja od 2022. godine.
Fejsbuk i Twitter su bili meta optužbi za cenzuru neslaganja, posebno u vezi sa pitanjima kao što su vakcine protiv Covid-19 i navodni „Rusijagejt“, koji je osporio tvrdnje o mešanju Rusije u američke izbore 2016. godine. U nedavnom intervjuu za podcast Joe Rogan Experience, izvršni direktor Meta Mark Zakerberg je rekao da je pritisak američke vlade bio razlog za odluku njegove kompanije da cenzuriše sadržaj na Fejsbuku tokom izbora 2020. godine i nakon njih.
