Blinken brani američku politiku prema Gazi dok je njegov poslednji brifing Stejt departmenta prekinut protestima

Blinken brani američku politiku prema Gazi dok je njegov poslednji brifing Stejt departmenta prekinut protestima

Odlazeći državni sekretar Antoni Blinken branio je u četvrtak politiku Bajdenove administracije o ratu Izraela sa Hamasom nakon što je postignut sporazum o prekidu vatre u Gazi, suočavajući se sa protestima koji su prekinuli njegovu poslednju konferenciju za novinare u Stejt departmentu.

Rekao je da očekuje da će sporazum — koji su predsednik Džo Bajden i Katar objavili u sredu — biti sproveden tokom vikenda. On je to nazvao „momentom istorijske mogućnosti za region i šire“, iako je premijer Benjamin Netanjahu rekao da spor sa Hamasom u poslednjem trenutku zadržava izraelsko odobrenje.

„Biće potreban ogroman napor, politička hrabrost, kompromis da se ta mogućnost realizuje, da se pokuša da se osigura da dobici koji su postignuti u proteklih 15 meseci uz ogromnu, bolnu cenu zaista istraju“, rekao je Blinken.

Dok je govorio o dogovoru, dvoje ljudi u prostoriji optužilo ga je za saučesništvo u izraelskom nasilju nad palestinskim civilima u glasnim ispadima koji su ga primorali da zastane. Jedan je viknuo: „Zašto nisi u Hagu?“ pozivajući se na Međunarodni krivični sud sa sedištem u holandskom gradu. Blinken ih je zamolio da „poštuju proces“. Obojicu su fizički uklonili službenici diplomatskog obezbeđenja.

Dok su protesti uobičajeni na velikim javnim skupovima, uključujući samo ove nedelje kada je Blinken održao govor o Bliskom istoku u think tank-u sa sedištem u Vašingtonu, oni su retki, ako ne i bez presedana, u sali za brifing Stejt departmenta.

Nakon što se oporavio od prekida, Blinken je u odgovoru na druga pitanja rekao da su SAD imale „stvarne razlike“ sa Izraelom u tome kako su branile svoj narod i da su to „jasno izrazile u različitim tačkama“.

Ali „uglavnom smo to radili privatno, upravo zato što nismo želeli da se hranimo jasno izraženim stavovima Hamasa da ako taj pritisak raste, i ako bude dnevnog svetla, oni ne mogu ništa da urade“, rekao je Blinken. Da bi „mogli da odbiju da se angažuju u pregovorima, da se suzdrže od prekida vatre i oslobađanja talaca, i da tako produže patnju, gubitak za ljude koje navodno predstavljaju“.

Blinken i drugi članovi Bajdenove administracije suočili su se sa oštrim kritikama zbog toga što nisu nametnuli značajna ograničenja u isporuci oružja Izraelu ili dovoljno snažno gurnuli svog ključnog saveznika da ublaži humanitarnu krizu u Gazi.

Izraelska vojna ofanziva protiv militanata Hamasa — koji su pokrenuli rat svojim prekograničnim napadima 7. oktobra 2023. u kojima je poginulo oko 1.200 ljudi — sravnila je ogromne delove Gaze i izbacila oko 90% stanovništva od 2,3 miliona iz njihovih domova. Stotine hiljada se bore sa glađu i bolestima u bednim šatorskim kampovima na obali.

U kampanji je ubijeno preko 46.000 Palestinaca, prema lokalnim zdravstvenim zvaničnicima, koji ne prave razliku između civila i militanata, ali kažu da žene i deca čine više od polovine ubijenih.

Blinken je putovao na Bliski istok 12 puta u pokušaju da zaustavi borbe. I predsednik Džo Bajden i novoizabrani predsednik Donald Tramp pripisuju zasluge za sporazum o prekidu vatre nakon što je Bela kuća uvela Trampovog izaslanika za Bliski istok u zastoj u pregovorima.