Automehaničar Adebola Omotošo mora da vozi osam kilometara preko užurbanog nigerijskog komercijalnog čvorišta Lagos da bi napunio rezervoar komprimovanim prirodnim gasom.
On je među retkim Nigerijcima koji su rano usvojili alternativno gorivo, do kojeg je još uvek teško doći.
Ipak, Omotosho veruje da su finansijske i ekološke koristi veće od neprijatnosti dugih putovanja do benzinske pumpe.
„Čak i uz to, i dalje je daleko jeftinije. Ranije sam trošio 75.000 naira (oko 50 dolara) na benzin, ali sada trošim 12.000 na CNG svake nedelje“, rekao je on za AFP.
Vlasti guraju CNG kao srebrni metak za okončanje višegodišnje nestašice goriva u Nigeriji i petostrukog povećanja cena otkako je predsednik Bola Tinubu ukinuo subvencije za gorivo u maju 2023.
U septembru 2023. godine, Tinubu je osnovao Predsedničku inicijativu za komprimovani prirodni gas (PCNGI) kako bi podstakao usvajanje CNG-a i olakšao Nigeriju u eru čistije energije.
Nigerijska vlada je prvi put podržala vozila na CNG 2007. godine, ali je tek prošle godine počela da promoviše njihovu široku upotrebu.
Afrička ekonomska sila želi da se pridruži Argentini, Brazilu i Iranu, gde se milioni vozila pokreću na alternativno gorivo.
Do sada je konvertovano oko 100.000 automobila, a već je uloženo više od 200 miliona dolara, rekao je izvršni direktor PCNGI-a Majkl Oluvagbemi.
Sa oko 12 miliona vozila na nigerijskim putevima, vlada planira konverziju milion komercijalnih vozila do 2026.
Vlasnici privatnih automobila moraće da snose velike troškove konverzije. Trenutno košta oko 1,3 miliona naira (oko 775 dolara) da se četvorocilindrični automobil sa 2,4-litarskim motorom pretvori u CNG.
Sa oko 129 miliona Nigerijaca koji žive u siromaštvu, prema podacima Svetske banke, i rastućim troškovima života, malo njih u zemlji može sebi priuštiti da plati troškove iz svog džepa.
„Prvobitni troškovi izrade te konverzije su previsoki za većinu… vozača“, rekao je Čidalu Onienso, izvršni direktor Earthbonda, kompanije koja pomaže preduzećima da pređu sa fosilnih goriva na čistiju energiju.
Ali Oluvagbemi je rekao da radnici koji primaju platu mogu dobiti kredite za preradu svojih vozila uz 12-mesečni plan otplate.
Da bi postigla svoj ambiciozni cilj, vlada mora da računa sa sporom brzinom konverzije i ograničenim brojem CNG benzinskih stanica.
„U poslednjih šest meseci pre nego što ga je vlada učinila popularnim, uspeo sam da prepravim pet automobila“, rekao je za AFP Džid Fasetire, obučeni tehničar, u svojoj radionici u Lagosu.
On je sada preuredio 20 vozila otkako je vlada započela svoju kampanju na CNG, sa još najmanje 18 na njegovim listama čekanja. Trenutno je potrebno najmanje dva dana da se jedno vozilo pretvori.
„Naš ciljno vreme za svaku konverziju je… tri sata, ali to nismo uspeli da postignemo“, rekao je on, objašnjavajući da tehničari još uvek uče potrebne veštine.
Zvaničnici kažu da se širom zemlje gradi 75 novih stanica radi lakšeg pristupa.
U septembru i oktobru, mnoštvo postova na platformi društvenih medija Ks tvrdilo je da konverzija na CNG nije bezbedna, a u jednom naširoko čitanom postu to se naziva „tempirana bomba“.
Eksplozija automobila na CNG u južnoj državi Edo i vesti da Malezija odstupa od svojih CNG ambicija u vezi sa bezbednosnim pitanjima dodatno su podstakle skepticizam javnosti.
Zvaničnici su za eksploziju okrivili upotrebu „nesertifikovanih i loše proizvedenih CNG boca“ i obećali strože mere poštovanja.
„Sigurnosni problemi zbog širenja nelicenciranih centara za konverziju predstavljaju ozbiljan bezbednosni rizik“, rekao je za AFP stručnjak za energetiku Kelvin Emanuel.
Babatunde Odukoja, špediter koji troši 150.000 nedeljno na gorivo za svoj crossover SUV srednje veličine, rekao je za AFP da je priča o eksploziji u Edu bila „obeshrabrujuća“.
On je, međutim, otvoren za prelazak na CNG ako je uveren u njegovu bezbednost.
Nekoliko vlasnika automobila reklo je AFP-u da nisu imali problema sa gasom, a Oluvagbemi je insistirao da je pravilno preuređeno vozilo manje rizično od vozila koje koristi dizel ili benzin.
Onienso tvrdi da će masovno usvajanje CNG-a smanjiti emisije gasova staklene bašte, poboljšati kvalitet vazduha i smanjiti troškove održavanja.
Međutim, ona je upozorila da usvajanje CNG-a treba posmatrati kao deo Nigerije na putu ka održivoj energiji, a ne njeno odredište.
„Kako Nigerija vrši ovaj prelazak na CNG, to treba posmatrati kao nešto što se ne radi samo kao trajni prelazak, već… u skladu sa ozelenjavanjem mreže“, rekao je Onjenso.
