Inženjeri razvijaju skalabilan proces za dekarbonizaciju proizvodnje cementa

Inženjeri razvijaju skalabilan proces za dekarbonizaciju proizvodnje cementa

Istraživači sa UCLA Instituta za upravljanje ugljenikom (ICM) razvili su metod koji može eliminisati skoro sav ugljen-dioksid koji se emituje tokom proizvodnje cementa, čime se značajno može smanjiti doprinos ovog procesa globalnim emisijama CO₂, koje trenutno čine oko 8% ukupnih emisija.

U novoj studiji objavljenoj u ACS Sustainable Chemistry & Engineering, tim predlaže pristup koji se lako integriše u postojeće procese proizvodnje cementa, pružajući ekonomičniju alternativu trenutnim rešenjima za dekarbonizaciju industrije.

Problem tradicionalne proizvodnje cementa
Portland cement, najrasprostranjenija vrsta cementa, služi kao osnovno vezivo u skoro svim modernim betonskim strukturama. Tradicionalna metoda njegove proizvodnje uključuje zagrevanje krečnjaka u pećima na fosilna goriva, što rezultira značajnim emisijama CO₂ — skoro 1 kilogram ugljen-dioksida se emituje po kilogramu proizvedenog cementa. Ova emisija dolazi iz dva glavna izvora: oko 60% potiče od hemijskog razlaganja krečnjaka, dok ostatak nastaje sagorevanjem fosilnih goriva.

Osim toga, tradicionalna proizvodnja cementa zahteva veliku količinu energije — za proizvodnju jedne metričke tone kreča potrebno je oko 1,4 megavat sata, što je dovoljno za napajanje jednog i po američkog domaćinstva tokom celog meseca.

Inovacija: Proces ZeroCAL
Umesto krečnjaka, tim iz UCLA istražuje korišćenje kalcijum hidroksida kao prekursora za proizvodnju kreča i cementa. Ova nova metoda, nazvana „ZeroCAL“, koristi etilendiamintetrasirćetnu kiselinu za rastvaranje krečnjaka u vodenom rastvoru, a zatim primenjuje elektrohemijski proces za proizvodnju kalcijum hidroksida. Ovaj pristup omogućava da se eliminiše 98% emisija CO₂ koje nastaju tokom tradicionalnog procesa proizvodnje.

„ZeroCAL ne samo da se bavi emisijama ugljenika već i obezbeđuje čist vodonik i kiseonik koji se mogu koristiti za zagrevanje cementnih peći“, izjavio je Gaurav Sant, direktor ICM-a i profesor građevinskog i ekološkog inženjerstva. Ova metoda može se implementirati u postojeće peći bez potrebe za dodatnim infrastrukturnim ulaganjima za hvatanje i skladištenje ugljenika.

Budućnost ZeroCAL procesa
Iako trenutni proces zahteva više energije od postojećih metoda, istraživanja sugerišu mogućnosti za poboljšanje efikasnosti kroz optimizaciju operacija. Tim predlaže da se fokusiraju na cementare u blizini izvora vode, poput obala ili reka.

Istraživači već saradjuju sa Ultratech Cement Limited, najvećim proizvođačem cementa u Indiji, na izgradnji prve demonstracione fabrike koja će proizvoditi tonu kreča dnevno korišćenjem ZeroCAL procesa.

Potencijal za dekarbonizaciju čelične industrije
Pored smanjenja emisija u proizvodnji cementa, proces ZeroCAL bi mogao otvoriti nove puteve za dekarbonizaciju proizvodnje čelika korišćenjem kalcijum hidroksida kao izvora kalcijuma.

„Hitne akcije su neophodne kako bismo se suočili s klimatskim promenama. Verujemo da proces ZeroCAL pruža jedinstvenu priliku za brzo i pristupačno smanjenje emisija u proizvodnji cementa“, ističe Fabijan Rosner, koautor studije.

Osim SANTA, autori studije uključuju Adriana Leaoa i saradnike Davida Jassbija i Dantea Simonettija, profesore na UCLA Samueli.