Od atopijskog ekcema boluje svako peto dete u Srbiji

Od atopijskog ekcema boluje svako peto dete u Srbiji

Svako peto dete u Srbiji ima atopijski dermatitis ili ekcem, a statistika pokazuje i da više od 30 odsto odraslih građana ima ovaj problem. Troškovi lečenja ove vrste alergije iznose više od 1.000 evra na godišnjem nivou, a atopijski akcem gotovo uvek prati još jedno alergijsko oboljenje. Globalni podaci ukazuju na porast problema u svetu – čak četiri od pet pacijenata sa teškim atopijskim ekcemom u Evropi živi sa još jednom alergijskom bolešću. Više od 43 miliona pacijenata do četvrte godine boluje od ove bolesti, što pokazuje zapanjujuće visok broj obolelih kod male dece.

Zbog ovih alarmantnih podataka, Nacionalno udruženje pacijenata „Alergija i ja”, zajedno sa Internacionalnom alijansom organizacija dermatoloških pacijenata, Evropskom federacijom za alergije i bolesti disajnih organa, a uz podršku Ministarstva zdravlja, po šesti put je obeležilo Međunarodni dan atopijskog dermatitisa ili ekcema.

Ovom prilikom je otvorena izložba fotografija pod nazivom „Pogledaj ispod kože” u beogradskom Domu omladine, ali i na drugim lokacijama.

– Ove godine udruženje otkriva neispričanu istinu o životu sa bolešću, ono što se ne vidi na prvi pogled. To su svest o bolesti, pristup nezi i pristupačnom lečenju, svakodnevna borba pacijenata i negovatelja, psihosocijalne i finansijske posledice. Izložba je jedan od načina kako prikazujemo sa čim se pacijenti sreću – istakla je Snežana Šundić Vardić, predsednica Nacionalnog udruženja pacijenta „Alergija i ja”.

Atopijski ekcem nije samo svrab ili nelagodnost, to je hronična bolest koja sa sobom nosi višedimenzionalnu prirodu bolesti. Pored svakodnevne borbe pacijenata, ova bolest nosi ogroman finansijski impakt na život kao i psihosocijalni uticaj na svakog pacijenta koji otežava svakodnevno funkcionisanje.

– U pitanju je hronična, zapaljenska bolest kože koja se najčešće javlja u dečjem uzrastu. Karakteriše se suvom kožom, svrabom, crvenilom, otokom, ljuspanjem, kao i osećajem svraba. Veoma često je udružen sa astmom i alergijskim rinitisom. Učestalost atopijskog dermatitisa raste, a prve promene na koži najčešće se manifestuju do sedme godine. Veoma je važno na vreme postaviti dijagnozu, dati odgovarajući savet pacijentu i roditeljima i započeti adekvatnu terapiju. Lečenje atopijskog dermatitisa zavisi od težine kliničke slike, proširenosti bolesti, starosti pacijenta i pridruženih bolesti. U lečenju se pored emolijenasa mogu koristiti lokalni i sistemski kortikosteroidi, inhibitori kalcineurina, fototerapija, metotreksat, ciklosporin, azatioprin, biološka terapija – istakla je prof. dr Danica Tiodorović, predsednica Udruženja dermatovenerologa Srbije.

Čak 204 miliona ljudi širom sveta je pogođeno atopijskim dermatitisom ili ekcemom, što ovu bolest čini jednom od najčešćih kožnih bolesti širom sveta. Prof. dr Mirjana Gajić Veljić, dermatolog, posebno je istakla važnost multidisciplinarnosti u lečenju i neophodnost podrške sistema u celoživotnoj borbi sa bolešću. Razumevanje tereta atopijskog ekcema je ključno za bolju negu, upravljanje bolešću i informisanje i edukacija radi poboljšanja života pacijenata.

Osim fizičkog opterećenja, atopijski ekcem takođe može imati dalekosežne efekte na sliku pacijenata o sebi, njihove emocionalne i socijalne interakcije i način na koji drugi u društvu reaguju na njih. Često se mogu javiti anksioznost, depresija, mogu biti pogođeni radna sposobnost, učinak na poslu i školi, istakao je psiholog Uroš Rajaković.