Novo tumačenje runskog natpisa otkriva cene u Vikinško doba

Novo tumačenje runskog natpisa otkriva cene u Vikinško doba

Novo tumačenje runskog natpisa na prstenu Forsa (Forsaringen na švedskom) pruža sveže uvide u monetarni sistem iz doba Vikinga i predstavlja najstariji dokumentovani zapis vrednosti u Skandinaviji. Natpis opisuje kako su Vikinzi postupali s globama na fleksibilan i praktičan način. Ovo je istaknuto u istraživanju Odeljenja za ekonomsku istoriju i međunarodne odnose na Univerzitetu u Stokholmu, koje je nedavno objavljeno u časopisu Pregled ekonomske istorije skandinavije.

„Forsaringenski natpis ‘uksa … auk aura tua’ je ranije tumačen tako da se kazne moraju platiti i volom i dve ere srebra. To bi značilo da je krivac morao da plati sa dve različite vrste robe, što bilo bi i nepraktično i dugotrajno“, kaže Rodni Edvinson, profesor ekonomske istorije na Univerzitetu u Stokholmu, koji je sproveo studiju.

Prsten Forsa je gvozdeni prsten iz Helsinglanda, datirano u 9. ili 10. vek. Runski natpis na prstenu opisuje novčane kazne za određeni prekršaj, gde je plaćanje trebalo da se izvrši u obliku volova i srebra. Veruje se da je prsten korišćen kao kvaka na vratima i da je trenutno najstariji poznati sačuvani pravni tekst u Skandinaviji.

Promenom prevoda reči „auk“ iz prethodnog tumačenja „i“ u novo tumačenje „takođe“, značenje se menja tako da se kazne mogu plaćati ili sa volom ili sa dve ere srebra. Jedan ore je bio ekvivalentan oko 25 grama srebra.

„Ovo ukazuje na mnogo fleksibilniji sistem, gde bi i volovi i srebro mogli da se koriste kao jedinice plaćanja. Ako bi čovek imao lakši pristup volovima nego srebru, mogao bi da plati kaznu sa volom. Obrnuto, ako je neko imao srebro ali bez volova, mogli su da plate sa dve ere srebra“, kaže Edvinson.

Novo tumačenje pokazuje da su Vikinzi imali sistem u kome su i volovi i srebro služili kao jedinice plaćanja. Ovaj sistem je omogućio istovremeno korišćenje više tipova računskih jedinica, smanjujući složenost transakcija i olakšavajući ljudima da izmire svoje finansijske obaveze.

Novo tumačenje je takođe bolje usklađeno sa načinom na koji je sistem kasnije funkcionisao prema kasnijim regionalnim zakonima i, prema Edvinsonu, značajno je za naše razumevanje i skandinavske i evropske monetarne istorije.

„Kao ekonomski istoričar, posebno tražim da istorijski podaci budu ekonomski logični, odnosno da se uklope u druge savremene ili istorijske ekonomske sisteme. Procena vola na dva ore, ili 50 grama srebra, u Švedskoj u 10. veku podseća na savremene procene u drugim delovima Evrope, što ukazuje na visok stepen integracije i razmene između različitih ekonomija“, kaže Edvinson.

On je ranije doprineo razvoju istorijskog indeksa potrošačkih cena koji se proteže do 13. veka, ali ovo novo tumačenje pruža uvid u nivoe cena čak i ranije u istoriji.

„Nivo cena srebra tokom vikinškog doba bio je mnogo niži nego u ranom 14. veku i kasnom 16. veku, ali otprilike na istom nivou kao u kasnom 15. i 12. veku, kada je vladala nestašica srebra“, kaže se. Edvinson.

Studija naglašava važnost korišćenja savremenih ekonomskih teorija za tumačenje istorijskih izvora. Kombinovanjem ekonomske teorije sa arheološkim i istorijskim nalazima otvaraju se nove mogućnosti za interdisciplinarna istraživanja i dublje razumevanje ranih ekonomskih sistema.

Prema novom tumačenju, vol bi koštao 2 ore srebra, oko 50 grama srebra, tokom vikinškog doba. To odgovara otprilike 100.000 švedskih kruna danas, ako se uporedi sa vrednošću sata rada. Zbog toga je novčana suma za prsten Forsa bila prilično visoka. Jedan ore je verovatno bio ekvivalentan oko devet arapskih dirhama, valuti koja je kružila u velikim količinama među Vikinzima.

Uobičajena cena za ropca bila je 12 eri srebra, ili oko 600.000 švedskih kruna danas. Vergild za slobodnog čoveka, odnosno kazna koja je plaćena porodici ubijenog da bi se izbegla krvna osveta, bila je mnogo veća, oko 5 kilograma srebra, što je danas oko 10 miliona švedskih kruna. Značajna razlika u vrednosti između ropca i slobodnog čoveka odražava dinamiku moći između slobodnih pojedinaca i robova u ropskom društvu.

Relevantni natpis Forsa prstena preveden na savremeni engleski: Jedan vol i [takođe/ili] dva srebra za štap za obnavljanje svetilišta u važećem stanju po prvi put; dva vola i [i/ili] četiri ore srebra po drugi put; ali po treći put četiri vola i osam ore srebra.