UN kažu da je 2024. odlučujuća za okončanje side kao pretnje po zdravlje

UN kažu da je 2024. odlučujuća za okončanje side kao pretnje po zdravlje

Odluke koje politički lideri donesu ove godine biće odlučujuće da li se može postići cilj da se okonča AIDS kao pretnja javnom zdravlju do 2030. godine, saopštile su Ujedinjene nacije u ponedeljak.

Brojke iz 2023. pokazuju globalno poboljšanje u broju novih infekcija, lečenju HIV pozitivnih pacijenata i pad broja smrtnih slučajeva, ali UNAIDS je upozorio da je takav napredak i dalje krhak.

Skoro 40 miliona ljudi živi sa HIV-om, virusom koji može da izazove sidu, navodi se u novom izveštaju UN.

Prošle godine je zabeleženo oko 1,3 miliona novih infekcija, što je povećanje od 100.000 u odnosu na 2022. godinu, ali značajan pad u odnosu na vrhunac od 3,3 miliona 1995. godine.

Ali dugoročni trend je i dalje daleko od cilja UNAIDS-a od 330.000 novih infekcija sledeće godine.

Broj smrtnih slučajeva povezanih sa AIDS-om takođe je smanjen, sa 670.000 u 2022. na 630.000 prošle godine, navodi se u izveštaju.

Pristup antiretrovirusnim lekovima je veliki problem, sa 30,7 miliona pacijenata koji primaju takav tretman u poređenju sa samo 7,7 miliona u 2010. Ali cifra je daleko ispod cilja od 34 miliona postavljenog za 2025. godinu.

Istočna i južna Afrika ostaju najteže pogođeni regioni, sa 20,8 ljudi koji žive sa HIV-om, 450.000 zaraženih prošle godine i 260.000 umrlih.

Prepoznajući napredak, šef UNAIDS-a Vini Bjanjima je rekao da svet nije na dobrom putu da postigne ciljeve agencije do 2030. godine.

„Nejednakosti koje pokreću pandemiju HIV-a se ne rešavaju u dovoljnoj meri“, rekao je Bjanjima u izveštaju.

„Svake minute jedna osoba umire od uzroka povezanih sa AIDS-om“, dodala je ona.

Stigma, diskriminacija i ponekad kriminalizacija pogađaju određene grupe, što rezultira mnogo većim stopama infekcije jer ljudi nisu u mogućnosti da traže pomoć i lečenje bez opasnosti.

Na globalnom nivou, prevalencija AIDS-a među ljudima od 15 do 49 godina iznosi 0,8 odsto, ali 1,3 odsto među zatvorenicima i 2,3 odsto među ženama i devojkama od 15 do 24 godine u istočnoj i južnoj Africi.

Stope zaraze dalje rastu među seksualnim radnicima (tri odsto), injektirajućim osobama (pet odsto), homoseksualcima i muškarcima koji imaju seks sa muškarcima (7,7 odsto) i transrodnim osobama (9,2 odsto).

U intervjuu za AFP, Bjanjima je kritikovao „dobro koordiniran, dobro posedovan odbijanje“ protiv LGBTK prava, reproduktivnih prava i rodne ravnopravnosti.

Dok su neke zemlje podsaharske Afrike zabeležile pad broja novih infekcija za više od polovine od 2010. godine, Bjanjima je primetio „takođe imamo regione kao što su Istočna Evropa, Centralna Azija i Latinska Amerika gde vidimo da se nove infekcije kreću u pogrešnom pravcu i rastu, “ sa stigmom koja gura ljude od usluga.

U istočnoj Evropi i centralnoj Aziji leči se samo polovina ljudi sa HIV-om, dok je 49 odsto za Bliski istok i severnu Afriku.

Uoči 25. Međunarodne konferencije o SIDI koja se otvara u ponedeljak u Nemačkoj, Bjanjima i šef UN za ljudska prava Volker Tirk objavili su zajedničku izjavu prošle nedelje.

„Stigma ubija. Solidarnost spašava živote“, rekli su.

„Zajedno pozivamo sve zemlje da uklone sve kaznene zakone protiv lezbejki, homoseksualaca, biseksualnih, transrodnih i kueer osoba. Dekriminalizacija LGBTK+ osoba je od vitalnog značaja za zaštitu svačijih ljudskih prava i zdravlja svih.