Istraživanja sugerišu da rano izlaganje antibioticima povećava rizik od astme

Istraživanja sugerišu da rano izlaganje antibioticima povećava rizik od astme

Rano izlaganje antibioticima može izazvati dugoročnu podložnost astmi, prema novom istraživanju sa Univerziteta Monaš. Važno je da je istraživački tim izolovao molekul proizveden od crevnih bakterija koji bi u budućnosti potencijalno mogao da bude isproban kao jednostavan tretman, u obliku dodatka ishrani, za decu sa rizikom od astme kako bi se sprečilo njihovo razvijanje bolesti.

Astma pogađa preko 260 miliona ljudi širom sveta i uzrokuje oko 455.000 smrtnih slučajeva godišnje.

Istraživanje koje je vodio profesor Ben Marsland i objavljeno u časopisu Imunitet otkrilo je molekul, nazvan IPA, koji je ključan za dugoročnu zaštitu od astme.

Važno je da nalaz molekula koji proizvode bakterije u zdravom crevu daje objašnjenje zašto ponovljena upotreba antibiotika povećava rizik od astme, kaže profesor Marsland.

„Znamo da ponovljena upotreba antibiotika u ranoj fazi života narušava zdravu mikrobiotu creva osobe i povećava rizik od alergija i astme. Otkrili smo da je posledica lečenja antibiotikom iscrpljivanje bakterija koje proizvode IPA, čime se smanjuje ključni molekul koji ima potencijal da spreči astmu“, rekao je on.

Prve godine života važne su za razvoj stabilne mikrobiote creva, kaže profesor Marsland. „Prvo se oblikuje unosom hrane — i mleka i čvrste hrane — kao i genetikom i izloženošću životnoj sredini. Pokazalo se da bebe sa visokim rizikom od alergija i astme imaju poremećeno i odloženo sazrevanje crevnog mikrobioma“, rekao je on. .

„Upotreba antibiotika u prvoj godini života može imati nenameran efekat smanjenja bakterija koje promovišu zdravlje, a sada znamo iz ovog istraživanja da antibiotici dovode do smanjenog IPA, za koji smo otkrili da je kritičan u ranom životu jer naše ćelije pluća zreo, što ga čini kandidatom za ranu prevenciju alergijske upale disajnih puteva.

Radeći na miševima koji su predisponirani da razviju astmu, istraživački tim je otkrio da su – kada su im davani antibiotici u ranom životu – miševi bili podložniji alergijskoj upali disajnih puteva izazvanoj grinjama iz kućne prašine i to je trajalo u odraslom dobu. Astma se obično izaziva izlaganjem grinjama kućne prašine.

Ova osetljivost se održavala dugoročno, čak i nakon što su se mikrobiom creva i nivoi IPA vratili u normalu, naglašavajući da je funkcija ovog molekula bila posebno važna u ranom životu.

Kada su ovi miševi imali ishranu dopunjenu IPA molekulom rano u životu, istraživači su otkrili da su miševi efikasno izlečeni od razvoja alergijske upale disajnih puteva izazvanih grinjama ili astme u odraslom dobu.