Divlje vrste konja se vraćaju u kazahstanske stepe

Divlje vrste konja se vraćaju u kazahstanske stepe

Nakon nekoliko neodlučnih koraka nakon dugog leta iz Praga, tri konja Prževalskog su po prvi put odgalopirala u kazahstansku stepu – izvorno stanište ove ugrožene vrste.

Konji su se pojavili nakon što su bili zatvoreni u kontejnerima 20 sati i prvi su od 40 koji će biti pušteni u divljinu ove ogromne centralnoazijske zemlje u narednih pet godina.

„Veoma dugo smo čekali ovaj trenutak“, rekao je za AFP Albert Salemgarejev iz Udruženja za očuvanje biodiverziteta Kazahstana.

„Mnogo posla je obavljeno poslednjih meseci kako bi konji Prževalskog došli u Kazahstan.

Projekat koji vode zoološki vrt u Pragu i Berlinu ima za cilj očuvanje ove vrste zdepastog konja sa velikim glavama koji dele zajedničko poreklo sa savremenim domaćim konjima, ali su genetski različiti.

Prževalski konji se obično nazivaju jednom od poslednjih rasa divljih konja na svetu.

„Znamo da konji Prževalskog odgovaraju ovoj stepi“, rekao je Salemgarejev.

Konji su sposobni da izdrže oštre zime poput onih u Kazahstanu gde temperature mogu pasti ispod minus 30 stepeni Celzijusa (minus 22 Farenhajta), a hrana je oskudna.

Tri prva primerka — Zorro, Ipsilonka i Zeta II — stigla su ranije ovog meseca. Još četiri su sletela u Kazahstan iz Berlina u četvrtak ujutro i puštena su popodne.

Oni će u početku biti pod posmatranjem u prirodnom rezervatu Zlatna stepa pre nego što budu ostavljeni u divljini.

Ove godine ćemo pratiti njihovo zdravlje i videti kako će se aklimatizovati“, rekao je Salemgarejev.

Opasno putovanje

Putovanje od 5.000 kilometara (3.000 milja) — prvo avionom do grada Arkalik, a zatim kamionom po neravnim putevima u srce stepe — nije prošlo bez rizika.

Uprkos praćenju stručnjaka, jedan od konja je seo u svoj kontejner i pre poletanja, povećavajući rizik od zaustavljanja dotoka krvi u njegove noge.

„Putovanje je moglo biti opasno pa smo odlučili da ga ostavimo na miru“, rekao je Miroslav Bobek, direktor praškog zoološkog vrta.

Prvi put dokumentovan od strane ruskog naučnika Nikolaja Prževalskog 1881. godine, vrsta je skoro izumrla 1960-ih i još uvek je na listi ugroženih od strane Međunarodne unije za zaštitu prirode.

Praški zoološki vrt, koji se bavi uzgojem konja od 1932. godine i koji vodi svetsku genealošku knjigu za ove vrste koja prati sva nova rođenja, pokrenuo je projekat za njihovo ponovno uvođenje u Mongoliju 2011. godine.

Tamo je prevozio 34 konja avionima češke vojske između 2011. i 2019. godine, pre nego što je pandemija zaustavila projekat koji su sufinansirali zoološki vrtovi iz celog sveta.

Sada ima 2.000 konja Prževalskog širom sveta, uglavnom u Kini i Mongoliji, ali iu Francuskoj, Rusiji, pa čak i žive u divljini u černobilskoj zoni isključenja između Belorusije i Ukrajine.

Posle katastrofe u Černobilju u aprilu 1986. godine, 30 primeraka je tamo uneto 1998. Populacija je procvetala i sada ima 210.

U Kazahstanu, konj Prževalski nije jedina ugrožena vrsta kojoj je posvećena posebna pažnja.

Saiga antilopa okrugle njuške, nekada na ivici izumiranja, takođe je zabeležila porast populacije na oko dva miliona zahvaljujući politici očuvanja kazahstanskih vlasti i nevladinih organizacija.