Civilna društva EU i Srbije: OEBS da razmotri posredovanje u dijalogu vlasti i opozicije

Civilna društva EU i Srbije: OEBS da razmotri posredovanje u dijalogu vlasti i opozicije

Sedamnaesti sastanak Zajedničkog konsultativnog odbora civilnog društva EU i Srbije (JCC) održan je u Briselu, a tema su bili trenutni odnosi EU i Srbije, pristupni pregovori, mogućnosti za Srbiju koje predstavlja novi Plan za Zapadni Balkan, postizborna situacija u Srbiji i pregled stanja demokratije i pravne države u Srbiji.

Iz JCC su ponovili žaljenje zbog izostanka napretka od decembra 2021. i izrazili nadu za brzo otvaranje Polgavlja 3 – Konkurentnost i inkluzivni rast, navodi se u njihovom izveštaju.

Pozvali su srpske vlasti da maksimalno iskoriste odluku EU da se proširi i unaprede reforme i njihovu efektnu implementaciju.

JCC je čestitalo Evropskom ekonomskom i socijalnom komitetu (EESC) jer je prva EU institucija koja je rešila da otvori vrata zemljama kandidatima i pozvala druge institucije EU da pojačaju pristup postepenoj integraciji i istraže načine da omoguće pristup određenim aspektima njihovog rada.

Pružili su podršku civilnom društvu Srbije da nastavi sa svojim naporima ka EU, uprkos brojnim izazovima sa kojima se suočava.

Istakli su da je važno da srpske vlasti održe evropske integracije kao svoj strateški cilj.

S obzirom na to da Srbija ima najniži nivo podrške članstvu u EU u regionu i podrška nastavlja da opada, JCC preporučuje da se pojača komunikacija na obe strane kako bi se poboljšalo razumevanje javnosti o prednostima koje su povezane sa članstvom u EU.

JCC poziva srpske vlasti da razjasne spoljnopolitičke stavove Srbije i potpuno se usklade sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU, te da reše svoja otvorena regionalna pitanja, pre svega misleći na pregovore o normalizaciji odnosa sa Kosovom, navodi se u izveštaju koji je objavljen nakon sastanka.

U tom pogledu, pozvali su sve relevantne strane da hitno rade na omogućavanju pristojnih uslova za život građana „na teritoriji Kosova i Metohije, uključujući i rešenje za plaćanje u dinarima“.

JCC očekuje da novi Akcioni plan za Zajedničko regionalno tržište podstakne intenzivniju i dublju regionalnu saradnju i odgovornost, i da bude u skladu sa željom za pristup jedinstvenom tržištu EU, predviđenom novim Planom rasta za Zapadni Balkan .

JCC očekuje da će Novi akcioni plan istaći važnost procene ekoloških i društvenih rizika, posebno kada je u pitanju razvoj industrijskih projekata.

Ulaganja u rudarstvo treba da budu u skladu sa postojećim zakonodavstvom EU i međunarodnim konvencijama o zaštiti biodiverziteta, kao i sa „no-go“ zonama za vredne ekosisteme i vodne resurse.

JCC ističe da Plan pruža mogućnost regionu za bližu integraciju sa jedinstvenim tržištem EU, da je on ključni katalizator za ekonomski rast i približavanje EU i nudi opipljive beneficije koje će poboljšati kvalitet života građana.

JCC poziva srpske vlasti da iskoriste mogućnosti koje se ovim nude građanima Srbije, a da institucije EU uspostave jasne i transparentne smernice o primeni paketa.

JCC poziva srpske vlasti da na vreme uključe civilno društvo i poslovnu zajednicu u razvoj, sprovođenje, praćenje i evaluaciju Reformskih agenda.

JCC izražava duboku zabrinutost zbog izveštaja o izbornim nedostacima i nepravilnostima.

Poziva srpske vlasti da pažljivo ispitaju i sprovedu, na inkluzivan i transparentan način, sve preporuke iz završnog izveštaja ODHIR-a.

To uključuje usvajanje zakonskih amandmana mnogo pre izbora, rešavanje zabrinutosti oko biračkih spiskova, povećanje poverenja javnosti u izbore, sprečavanje pritiska na birače i jasno razdvajanje između zvaničnih funkcija i kampanje.

JCC takođe poziva srpske vlasti da se pozabave navodima o organizovanoj „migraciji birača“, kupovini glasova i dominaciji aktuelnog predsednika u kampanji.

JCC je pozvao institucije EU da definišu konkretne mere koje treba preduzeti ako se uoče jasni izborni prekršaji i preporuke ODHIR-a ne budu pravilno sprovedene na predstojećim izborima.

Stoga JCC je pozvao OEBS da razmotri posredovanje u dijalogu između vlasti i opozicionih partija u vezi sa sprovođenjem preporuka ODHIR-a.

Oni su izrazili žaljenje zbog pristrasnosti medija i i odsustva reakcije Regulatornog tela za elektronske medije (REM).

Pozvali su evropske institucije da podrže, a vlasti Srbije da odmah dodela petu nacionalnu frekvenciju, u cilju postizanja medijskog pluralizma.

Pozvali su da svi predstojeći lokalni izbori budu održani u jednom danu, kako bi se identifikovane ilegalne migracije birača sveče na minimum.

Vlasti u Srbiji, prema njihovom mišljenju, birački spisak treba da urede prema adresama, da svaki građanin može da vidi ko je prijavljen na njegovoj/njenoj adresi.

Uoči beogradskih izbora najavljenih za 2. jun 2024, JCC poziva srpske vlasti da ulože iskrene i konkretne napore da budu fer i pravedni.

JCC takođe ohrabruje građane Srbije da svojim glasovima na izborima u potpunosti iskoriste svoje osnovno pravo i odgovornost da se uključe u demokratski proces.

JCC duboko žali zbog nazadovanja demokratije u Srbiji koje se ogleda u

• Izveštaju Freedom House 2024 u kojem se Srbija rangira kao delimično slobodna sa tendencijom pada;

• CIVICUS Monitor liste gde se Srbija nalazi u kategoriji zemalja kojima su osnovne slobode opstruirane

• Međunarodni institut demokratije i izbornu pomoć (International IDEA) izveštava o padu zastupljenosti, građanskih sloboda i slobode udruživanja i okupljanja;

• Izveštaj Evropske zadužbine za demokratiju za 2023. izražava zabrinutost zbog demokratskog procesa i pada slobode medija.

JCC izražava duboku zabrinutost zbog porasta nasilja u Srbiji, uključujući dosledno promovisanje nasilja i normalizaciju govora mržnje koji dolazi iz medija i vlasti, često podstičući uznemiravanje, zastrašivanje, eksplicitno ciljanje i napade na opozicione političare, novinare i aktiviste.

Štaviše, JCC još jednom oštro osuđuje rastući problem SLAPP TUŽBI protiv novinara, branitelja ljudskih prava i predstavnika civilnog društva i njihovih organizacija.

JCC posebno osuđuje nedavnu eskalaciju pretnji i nasilja protiv novinara i akademske zajednice u Novom Sadu i poziva srpske vlasti da obezbede da počinioci budu krivično gonjeni.

JCC izražava duboku zabrinutost zbog očiglednog izostanka odgovora nadležnih organa u pogledu neprikladnog uticaja na pravosuđe.

JCC se slaže sa saopštenjem Evropskih sudija za demokratiju i slobodu (MEDEL) kojim se pravosudni organi u Srbiji, pre svega Visoki savet tužilaštva i Vrhovno javno tužilaštvo, pozivaju da zaštite slobodu govora i udruživanja.

Oni apeluju na vlasti da učine sve da obezbede istinske podsticaje za organizovano civilno društvo i upozravaju da GONGO organizacije imaju loš efekat na demokratiju.

JCC je izrazila zabrinutost zbog rastućih organizovanih vaninstitucionalnih i institucionalnih pritisaka da se zaustavi primena Zakona o rodnoj ravnopravnosti i rodno osetljivih politika.

JCC još jednom naglašava vitalnu važnost prepoznavanja principa pristojnog rada, zasnovanog na pisanim ugovorima, bezbednosti i pristojnog i blagovremenog plaćanja, i pravilnog rešavanja pitanja tržišta rada kao što su: podsticanje kolektivnog ugovora, regulisanje rada na daljinu, borba protiv korupcije i borbu protiv sive ekonomije.

JCC ponovo naglašava značaj mladih za budućnost Srbije, a samim tim i važnost preduzimanja konkretnih mera kako bi se zemlja pretvorila u mesto sa budućim izgledima i mogućnostima za mlade, omogućavajući im da ostanu i napreduju.

Oni podstiču srpske vlasti da uvedu alat za procenu uticaja na mlade, takozvani Youth Test, u skladu sa Strategijom EU za mlade.

JCC sa žaljenjem konstatuje da Srbija prati globalni trend silazne putanje u pogledu prava na slobodu udruživanja i kolektivnog pregovaranja, te da je Srbija sklona sistematskom kršenju prava.

JCC poziva srpske vlasti, u okviru Socijalno-ekonomskog saveta (SEC) iu konsultaciji sa Nacionalnom konvencijom o EU i drugim relevantnim zainteresovanim stranama, da ubrzaju sprovođenje akcionog plana za Poglavlje 19 – socijalne politike i zapošljavanja.

Podsetimo, JCC je jedno od tela uspostavljenih u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropske unije i Srbije i omogućava obostranim organizacijama civilnog društva (CSO) da prate napredak Srbije ka Evropskoj uniji.