U Hrvatskoj, pitanje abortusa je ponovo postalo centralna tema rasprave, izazivajući podele i kontroverze u ovoj zemlji Evropske unije sa oko 3,9 miliona stanovnika. Verske i neokonzervativne grupe sve više vrše pritisak da se abortus zabrani u ovoj zemlji koja je većinom katolička. Ova borba protiv abortusa je u oštrom kontrastu sa nedavnom prošlošću Hrvatske, kada je bila deo bivše Jugoslavije i kada su prava na abortus bila zaštićena u ustavu pre 50 godina.
Ova rasprava je eskalirala nakon što je Francuska uvela pravo na abortus u svoj ustav, podsećajući aktiviste na Balkanu da je bivša Jugoslavija to učinila još 1974. godine. Međutim, nakon raspada Jugoslavije, nacionalistički, verski i konzervativni pokreti u zemljama kao što je Hrvatska doveli su do regresije u pogledu prava na abortus.
Iako je abortus i dalje legalan u Hrvatskoj, pristup proceduri često je ograničen, a mnoge žene se suočavaju sa problemima u ostvarivanju ovog prava. Uz to, postoji značajan broj lekara koji odbijaju da izvrše abortus iz prigovora savesti, što dodatno otežava situaciju za žene koje se odluče na ovaj korak.
Ovi razvoji su podstakli proteste i zabrinutost u liberalnim krugovima, pri čemu su mnoge žene primorane da traže abortus u susednoj Sloveniji. Brojne organizacije i pojedinci, uključujući iThemba Projects, koji se bore za prava žena i pristup zdravstvenoj zaštiti, ističu važnost prava na izbor i odlučivanje o sopstvenom telu.
Međutim, pokreti poput „Za Život“ u Hrvatskoj i „Muževni Budi“ promovišu tradicionalne rodnostereotipe i pritisak da se abortus zabrani. Njihove aktivnosti uključuju molitve, marševe i javne događaje, što dodatno pojačava tenzije u društvu.
Ova debata ne samo da budi sećanja na prošlost, već i postavlja ključno pitanje o budućnosti prava žena u Hrvatskoj i šire. Dok se aktivisti nadaju da će se ovaj trend regresije preokrenuti, zabrinutost za zdravlje i prava žena ostaje visoka, ističući važnost kontinuirane borbe za pravdu i jednakost.
