„Indirektna starost“ vašeg tela otkriva više o riziku od demencije od vašeg rođendana

„Indirektna starost“ vašeg tela otkriva više o riziku od demencije od vašeg rođendana

Kako putujemo kroz život, rizik od razvoja hroničnih bolesti, uključujući rak, bolesti srca i neurološke poremećaje, značajno raste.

Međutim, dok svi starimo hronološki istim tempom, biološki, naši satovi mogu otkucavati brže ili sporije. Oslanjanje samo na hronološko doba – broj godina od rođenja – nije adekvatno za merenje unutrašnje biološke starosti tela.

Ovo neslaganje podstaklo je naučnike da pronađu načine za određivanje biološke starosti osobe. Jedan od načina je da pogledamo „epigenetske satove“ koji razmatraju hemijske promene koje se dešavaju u našoj DNK kako starimo. Drugi pristup koristi informacije iz medicinskih testova, kao što su krvni pritisak, nivo holesterola i druga fiziološka merenja.

Koristeći ove „biomarkere“, istraživači su otkrili da kada biološka starost osobe premaši njihovu hronološka starost, to često označava ubrzano starenje ćelija i veću podložnost bolestima vezanim za starenje.

Naše novo istraživanje sugeriše da vaša biološka starost, više od godina koje ste živeli, može predvideti rizik od demencije i moždanog udara u budućnosti.

Prethodne studije su rasvetlile ovu povezanost, ali su često bile ograničene. Ovo je ostavilo praznine u našem razumevanju kako je biološko starenje povezano sa različitim neurološkim poremećajima, uključujući Parkinsonovu bolest i bolest motornih neurona.

Da bismo premostili ovaj jaz, naša studija, objavljena u časopisu Journal of Neurologi, Neurosurgeri and Psichiatri, ispitala je preko 325.000 sredovečnih i starijih Britanaca. Istražili smo da li napredna biološka starost povećava buduće rizike od razvoja neuroloških bolesti, uključujući demenciju, moždani udar, Parkinsonovu bolest i bolest motornih neurona.

Da bismo procenili biološki uzrast, analizirali smo 18 biomarkera prikupljenih tokom medicinskih pregleda sprovedenih između 2006. i 2010. godine. To su bili krvni pritisak, glukoza u krvi, nivo holesterola, markeri upale, obim struka i kapacitet pluća.

Zatim smo pratili učesnike devet godina da vidimo ko je razvio neurološke bolesti. Oni sa starijim biološkim godinama na početku studije imali su značajno veći rizik od demencije i moždanog udara u narednoj deceniji – čak i nakon što se uzmu u obzir razlike u genetici, polu, prihodima i načinu života.

Zamislite dva 60-godišnjaka upisana u našu studiju. Jedan je imao biološku starost od 65, drugi 60. Onaj sa ubrzanijim biološkim godinama imao je 20 odsto veći rizik od demencije i 40 odsto veći rizik od moždanog udara.

Vredi napomenuti da dok je napredna biološka starost pokazala snažnu povezanost sa demencijom i moždanim udarom, videli smo slabiju vezu sa bolešću motornih neurona, pa čak i suprotan smer za Parkinsonovu bolest.

Parkinsonova bolest često ima jedinstvene karakteristike. Na primer, iako pušenje obično ubrzava starenje, ono paradoksalno ima zaštitni efekat protiv Parkinsonove bolesti.

Naši nalazi pokazuju da biološki procesi starenja verovatno značajno doprinose demenciji i moždanom udaru kasnije u životu. Zajedno sa našim prethodnim istraživanjima koja pokazuju značajnu povezanost između poodmakle biološke starosti i rizika od raka, ovi rezultati sugerišu da usporavanje unutrašnjeg opadanja tela može biti ključno za prevenciju hroničnih bolesti u kasnoj životnoj dobi.

Procena biološke starosti na osnovu rutinskih uzoraka krvi mogla bi jednog dana postati standardna praksa. Oni sa ubrzanim starenjem mogu se identifikovati decenijama pre nego što se pojave simptomi demencije. Iako je trenutno neizlečivo, rano otkrivanje pruža mogućnosti za preventivne promene načina života i pažljivo praćenje.

Na primer, istraživanja počinju da sugerišu da se biološka starost može usporiti ili čak preokrenuti intervencijom u načinu života uključujući vežbanje, san, ishranu i dodatke ishrani.

Sledeći korak je repliciranje naših rezultata u različitim grupama ljudi. Takođe se nadamo da ćemo otkriti veze između genetske pozadine, biološkog starenja i drugih velikih bolesti, kao što su dijabetes i bolesti srca.

Za sada, praćenje unutrašnjih procesa starenja moglo bi osnažiti ljude da odlože kognitivni pad, pružajući nadu za zdraviji i ispunjeniji život u kasnijim godinama.