Zemlje pokreću fondove za zaštitu prirode, UN traže više novca

Zemlje pokreću fondove za zaštitu prirode, UN traže više novca

Lideri za zaštitu životne sredine iz 185 zemalja okupili su se u četvrtak u Vankuveru u Kanadi kako bi pokrenuli fond za podršku globalnoj očuvanju, a Ujedinjene nacije su pozvale da daju doprinose kako bi pomogli u ispunjavanju ciljeva, uključujući zaštitu 30 odsto zemljišta i obalnih područja do 2030. godine, preneo je Rojters.

Kanada je rekla da će uložiti 200 miliona kanadskih dolara (147,20 miliona dolara), a Ujedinjeno Kraljevstvo 10 miliona funti (12,60 miliona dolara).

„Počeli smo na dobrom početku. Sada pozivamo na dalja obećanja od zemalja i iz drugih izvora kako bi prvi projekti u okviru novog fonda mogli biti pokrenuti sledeće godine“, rekao je Dejvid Kuper, vršilac dužnosti izvršnog sekretara UN Konvencije o biologiji Raznolikost.

Grupa kampanje Avaaz je rekla da je Globalnom okvirnom fondu za biodiverzitet potrebno 200 miliona dolara od najmanje tri donatora do decembra da bi se smatrao operativnim.

„Vreme polumera je prošlo“, rekao je direktor Avaaza Oskar Sorija. „Sigurno donatori mogu doći do tričavih 40 miliona dolara“ potrebnih za pokretanje fonda.

Sastanak je održan osam meseci nakon što su vlade usaglasile Globalni okvir za biodiverzitet Kunming-Montreal — ono što su neki nazvali „Pariški sporazum za prirodu“, pozivajući se na značajan pakt Ujedinjenih nacija iz 2015. za borbu protiv klimatskih promena.

Jedan od 23 cilja okvira je da se pomogne da se mobilišu akteri iz javnog i privatnog sektora da usmere 200 milijardi dolara godišnje u inicijative za očuvanje do 2030. godine, pri čemu će razvijene zemlje doprinositi najmanje 20 milijardi dolara svake godine do 2025.

Fondom koji je pokrenut u četvrtak upravlja se u okviru Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF) — mehanizma uspostavljenog u skladu sa Konvencijom UN o biološkoj raznolikosti i Okvirnom konvencijom UN o klimatskim promenama koja je obezbedila više od 23 milijarde dolara hiljadama projekata u poslednjih 30 godina .

Najnerazvijenije zemlje sveta i male ostrvske države imaće prioritet i dobiti više od trećine sredstava, sa ciljem da čak 20 odsto ide na projekte koje vode starosedeoci, navodi se u saopštenju GEF-a.