Problemi sa spavanjem dovode pojedince u opasnost od respiratornih infekcija

Problemi sa spavanjem dovode pojedince u opasnost od respiratornih infekcija

Studija zasnovana na više od 600.000 učesnika sugeriše da nesanica povećava rizik od gripa i drugih respiratornih infekcija. Problemi sa spavanjem su takođe povećali rizik od infekcije COVID-19 koja zahteva hospitalizaciju.

Studija, koju su vodili istraživači sa Univerziteta u Helsinkiju, pokazuje da prethodna dijagnoza nesanice povećava rizik od razvoja respiratornih infekcija. Ukupno, studija je obuhvatila više od 600.000 pojedinaca iz Finske (FinnGen studija) i Ujedinjenog Kraljevstva (UK Biobank).

Među Fincima sa dijagnozom nesanice, rizik od razvoja nespecificirane respiratorne infekcije bio je skoro šest puta veći, a rizik od gripa više od četiri puta veći, u poređenju sa ostalim učesnicima. Analize zasnovane na podacima biobanke UK podržale su povezanost između dijagnoze nesanice i rizika od respiratornih infekcija.

Prethodne studije su sugerisale povezanost između kratkotrajne nesanice ili deprivacije sna i imunološkog sistema i odbrane od patogena. Veza između hronične nesanice i podložnosti infekciji je takođe istražena, ali su retko rađene velike populacione studije, a veliki broj genetskih instrumenata potrebnih za testiranje uzročnosti je tek nedavno postao dostupan.

Sadašnja studija je koristila metode genetske epidemiologije da ispita moguću uzročnu vezu između nesanice i infekcija. Ova studija je pokazala da nesanica povećava rizik od respiratornih infekcija. Štaviše, ovi nalazi su istakli povezanost između nesanice i težine simptoma COVID-19, kao i infekcije COVID-19 koja zahteva hospitalizaciju.

„Prednost ove vrste dizajna studije je u tome što koristi longitudinalne podatke. Pored toga, genetska analiza omogućava identifikaciju uzročno-posledičnih veza između dve osobine. U ovoj konkretnoj studiji testiramo uzročnost koristeći alate genetske analize koji koriste randomizaciju za procenite uzročnost“, kaže dr Hana Olila sa Instituta za molekularnu medicinu Finske (FIMM) na Univerzitetu u Helsinkiju, koja je vodila studiju.

Istraživači su takođe uspeli da pokažu da se rezultati ne objašnjavaju faktorima kao što su gojaznost ili pušenje, za koje se zna da su oba predisponirana i za nesanicu i za respiratorne infekcije.

Približno 30% odraslih pati od nesanice prema Američkoj akademiji za medicinu spavanja. Stoga, nalazi imaju i implikacije na javno zdravlje.

„Naši rezultati su u skladu sa ranijom literaturom i pokazuju da je dovoljno sna važno za održavanje efikasne imunološke odbrane“, zaključuje Hana Olila.

Studiju su sproveli Univerzitet u Helsinkiju i Medicinska škola Harvard u saradnji sa univerzitetima Jejl i Stanford.