Zaštitni probiotik otklanja štetne efekte alkohola kod miševa

Zaštitni probiotik otklanja štetne efekte alkohola kod miševa

Prekomerna konzumacija alkohola dovodi do bolnog mamurluka i pratećih glavobolja, umora i mučnine. Konzumiranje alkohola je takođe povezano sa nizom zdravstvenih problema u ljudskom telu, uključujući bolesti srca, cirozu i imuni nedostatak. Jedan od načina da se izbegnu te posledice bio bi da pijete manje, ali istraživači u Kini su uveli još jedan način za ublažavanje mamurluka i drugih štetnih ishoda – genetski modifikovan probiotik.

U radu objavljenom ove nedelje u Microbiologi Spectrum, istraživači su opisali svoj pristup i izvestili da je u eksperimentima na miševima tretman smanjio apsorpciju alkohola, produžio toleranciju na alkohol i skratio vreme oporavka životinja nakon izlaganja alkoholu. Probiotik još nije testiran na ljudima, ali autori su predvideli da bi, ako pruži iste prednosti, mogao da predstavlja novi način za smanjenje zdravstvenih problema izazvanih alkoholom i uopšte problema sa jetrom.

Meng Dong, dr sa Instituta za zoologiju Kineske akademije nauka, koji je radio na studiji, primetio je da se klinička primena može proširiti i izvan stanja povezanih sa alkoholom. „Verujemo da će genetski modifikovani probiotici pružiti nove ideje za lečenje bolesti jetre“, rekla je ona.

Ljudsko telo prvenstveno koristi oblike enzima koji se nazivaju alkohol dehidrogenaza, ili ADH, za metabolizam alkohola. Ali neke varijante su efikasnije od drugih. Neke studije su otkrile da je oblik nazvan ADH1B, koji se nalazi prvenstveno u populaciji istočne Azije i Polinezije, 100 puta aktivniji od drugih varijanti. Prethodne studije na miševima pokazale su da virusni vektori genetski modifikovani da eksprimiraju ADH1B mogu ubrzati razgradnju alkohola, ali se taj pristup nije pokazao bezbednim kod ljudi.

Motivisani tim nalazima, Dong i njene kolege su tražili sigurniji metod isporuke, fokusirajući se na probiotik Lactococcus lactis, bakteriju koja se često koristi u fermentaciji. Oni su koristili molekularno kloniranje da unesu gen za humani ADH1B u bakterijski plazmid, koji je zatim uveden u soj L. lactis. Laboratorijski testovi su potvrdili da probiotik luči enzim. Istraživači su inkapsulirali probiotik kako bi osigurali da će preživeti protiv želudačne kiseline, a zatim su ga testirali na tri grupe od po pet miševa, od kojih je svaka bila izložena različitim nivoima alkohola.

Netretirani miševi su pokazali znake pijanstva 20 minuta nakon izlaganja alkoholu. Kada su miševi stavljeni na leđa, na primer, nisu mogli da stanu na noge. Ali u grupi koja je primila probiotik koji je eksprimirao humani ADH1B, polovina miševa je i dalje bila u stanju da se okrene jedan sat nakon izlaganja alkoholu. Četvrtina nikada nije izgubila sposobnost da se prevrne.

Dalji testovi su pokazali da je dva sata nakon izlaganja nivo alkohola u krvi u kontrolnoj grupi nastavio da raste, dok su oni kod miševa tretiranih probioticima počeli da opadaju. Pored toga, istraživači su otkrili da su tretirani miševi pokazali niže nivoe lipida i triglicerida u jetri, što sugeriše da bi probiotik mogao da ublaži oštećenje tog organa uzrokovano alkoholom.

Sledeći korak, rekao je Dong, je da se istraži da li se potencijalni terapeutski efekat modifikovanog probiotika proteže i na ljude. „Uzbuđeni smo zbog poboljšanja rekombinantnih probiotika kod akutnog oštećenja jetre i creva izazvanog alkoholom“, rekao je Dong.