Naučnici uvode novi model seizmičkog rizika za Švajcarsku

Naučnici uvode novi model seizmičkog rizika za Švajcarsku

Zamislite zemljotres magnitude 6 koji je pogodio deset kilometara severoistočno od grada Ciriha u nekom trenutku u budućnosti. To je ogroman, ozbiljno destruktivan zemljotres koji bi se osetio u celoj Švajcarskoj i koji bi oštetio hiljade zgrada samo u kantonu Cirih — da ne spominjemo stotine mogućih smrtnih slučajeva i hiljade ljudi koji su ostali bez domova, možda i dalje žive u hitnom smeštaju. godine nakon zemljotresa.

Ovaj scenario nije nemoguć i nije samo priča iz filma katastrofe. To zapravo dolazi iz novog modela seizmičkog rizika za Švajcarsku koji je predstavljen javnosti ovog utorka u Bernu.

„Do sada smo malo znali o tome kakve bi posledice zemljotresi mogli da imaju u Švajcarskoj“, kaže Stefan Vimer, direktor Švajcarske seizmološke službe (SED) u ETH Cirihu. SED je, zajedno sa Saveznom kancelarijom za životnu sredinu i Saveznom kancelarijom za civilnu zaštitu, po prvi put kreirao model rizika od zemljotresa u ime Saveznog veća.

Model rizika pokazuje kako bi razorni zemljotresi pogodili ljude i zgrade. Seizmolozi su kombinovali informacije o riziku od zemljotresa, efektima lokalnog supstrata, ranjivosti zgrada i pogođenim osobama i imovini. Novi model dopunjuje mapu opasnosti koju je SED objavio pre nekoliko godina, a koja je pokazala potencijalnu snagu i učestalost zemljotresa na različitim lokacijama. Model seizmičkog rizika je besplatno dostupan javnosti i ima za cilj da pomogne vladinim agencijama da donesu informisane odluke u oblastima pripravnosti za zemljotrese i upravljanja incidentima.

Prema novom modelu rizika, najveća šteta na objektima nastala bi u kantonima Bern, Vale, Cirih, Vaud i Bazel Štad. Gradovi Bazel, Ženeva, Cirih, Lucern i Bern su u najvećem riziku, tim redosledom. Opasnost od zemljotresa se razlikuje u ovim regionima, ali zbog veličine ovih pet gradova, mnogo ljudi i imovine bi bili pogođeni zemljotresom. Ovi gradovi takođe imaju brojne ranjive zgrade — u nekim slučajevima veoma ranjive — izgrađene na mekoj podlozi, koja pojačava seizmičke talase.

Na osnovu svojih modelskih proračuna, stručnjaci iz SED-a predviđaju da bi razorni zemljotresi u Švajcarskoj u narednih 100 godina mogli da izazovu ekonomsku štetu od 11 do 44 milijarde CHF samo zgradama i njihovim sadržajima. Sveukupno, oko 150 do 1.600 ljudi moglo bi da umre, a otprilike 40.000 do 175.000 ostane bez krova nad glavom.

Dalja šteta i gubici nastali bi usled klizišta, požara i operativnih poremećaja izazvanih zemljotresom. Ovo još uvek nije uzeto u obzir u modelu. Takođe je važno napomenuti da seizmički rizik nije raspoređen jednako tokom vremena, već da njime dominiraju retki, katastrofalni događaji koji se obično dešavaju bez prethodnog upozorenja.

Novi model rizika takođe pokazuje kako će istorijski razorni potresi uticati na današnju Švajcarsku. Zemljotres u Bazelu 1356. doveo bi do oko 3.000 smrtnih slučajeva i štete na zgradama od 45 milijardi CHF ako bi se dogodio danas.

U principu, teški zemljotresi se mogu dogoditi bilo gdje, tako da SED priprema poseban scenario za glavni grad svakog kantona i po jedan dodatni grad u svakom kantonu u kojem se navode očekivani efekti razornog zemljotresa magnitude 6. Zemljotresi ove jačine dešavaju se u proseku svakih 50 do 150 godina u Švajcarskoj ili blizu švajcarske granice. Ovih 49 scenarija imaju za cilj da podignu svest među vlastima i opštom populacijom o velikom riziku koji razorni zemljotresi predstavljaju za Švajcarsku.

U razvoju modela seizmičkog rizika, istraživači su se prvenstveno fokusirali na pripremu osnovnih podataka. Oni su simulirali preko tri miliona zemljotresa koji bi se mogli desiti u Švajcarskoj ili blizu švajcarske granice. Dva miliona stambenih, poslovnih i industrijskih zgrada u Švajcarskoj podeljeno je u kategorije ranjivosti kako bi se modelirala moguća šteta koja bi nastala usled zemljotresa. Poboljšani podaci o supstratima takođe su dali značajno bolju sliku lokalnog uticaja.

Ipak, uprkos ovim poboljšanim podacima, preostale nesigurnosti u modelu znače da bi se stvarni efekti zemljotresa mogli značajno razlikovati od prognoziranih scenarija. Da bi minimizirali ove neizvesnosti i poboljšali predviđanja modela, seizmolozi će nastaviti da razvijaju model seizmičkog rizika u narednih nekoliko godina.