Drevni grčki artefakti izloženi po prvi put

Drevni grčki artefakti izloženi po prvi put

ATINA – Petnaest drevnih grčkih artefakata iz privatne kikladske umetničke kolekcije američkog milijardera prikazano je prvi put u sredu u Atini, u skladu sa sporazumom koji je izazvao kontroverze u Grčkoj, preneo je Rojters.

Kikladske antikvitete, za koje Grčka kaže da su „remek-dela jedinstvene arheološke vrednosti“, otputovale su u Atinu nakon dogovora između Grčke i njujorškog Metropoliten muzeja umetnosti o repatrijaciji 161 artefakta koje je godinama sakupljao Leonard N. Stern, biznismen i filantrop.

Govoreći na ceremoniji uoči otvaranja izložbe za javnost, premijer Kirijakos Micotakis rekao je da je to „zaista poseban dan za kulturni život zemlje“, opisujući radove kao „neprocenjive antikvitete retke lepote koje se vraćaju u njihov dom.“

Nakon što su godinu dana bili izloženi u Kikladskom muzeju u Atini, 15 dela – najznačajnijih u kolekciji – biće izloženo u Njujorku od početka 2024. tokom 25 godina. Oni će postepeno biti vraćeni u Grčku.

Zbirka Stern sadrži oko 161 delo nastalo u grupi ostrva Kiklada u Egejskom moru, prvenstveno u ranom bronzanom dobu. Grčko ministarstvo kulture kaže da se mnogi predmeti u kolekciji, koja uključuje figurice i vaze, smatraju „izuzetno retkim“ ili jedinstvenim primerima umetnosti i tehnike kikladske civilizacije.

Sporazum između Grčke i Meta, koji su grčki poslanici ratifikovali u septembru, izazvao je kontroverzu u Grčkoj, gde su opozicija, kao i mnogi arheolozi i konzervatori pozvali na njihov hitan, trajni povratak.

Pet sindikata arheologa, konzervatora i zaposlenih u ministarstvima nazvalo je sporazum „skandalom“ u izjavi uoči otvaranja.

„Ovi predmeti nisu legalno provereni da li su autentični ili lažni, niti kako su sa Kiklada dospeli u kolekciju multimilionera u Njujorku“, navodi se u saopštenju.

Mala grupa demonstranata držala je beli transparent ispred muzeja tokom događaja u sredu sa natpisom „Ukradeni su“.

Micotakis je branio sporazum kao „nacrt za druga rešenja koja dolaze”, nagoveštavajući „Elginske mermere”, kako ih često nazivaju – 75 metara Partenonskog friza, 15 metopa i 17 skulptura – ​​za koje se Grčka zalagala otkako su uklonjeni. od strane britanskog diplomate lorda Elgina početkom 19. veka kada je bio ambasador u Otomanskom carstvu koji je tada vladao Grčkom.

Britanski muzej, čuvar mermera, odbacio je mogućnost njihovog vraćanja.