U strahu od rata u sledećem Sijevom mandatu, Tajvan jača odbranu

U strahu od rata u sledećem Sijevom mandatu, Tajvan jača odbranu

TAJPEJ, 12. oktobra – Tajvan jača svoju odbranu i čeliči se za mogućnost rata sa Kinom dok se lider Si Đinping sprema da preuzme treći mandat na vlasti i pokušava da postigne ono što nijedan prethodnik nije uradio preuzimanjem kontrole nad ostrvom. .

Si nije krio da želi da Tajvan pod demokratskom vladavinom postane deo Narodne Republike Kine – mirnim putem, ako je moguće, ali i silom ako je potrebno – da učvrsti svoje nasleđe u istorijskim knjigama.

Kineske ratne igre u blizini Tajvana u avgustu podigle su tenzije na najviši nivo u poslednjih nekoliko decenija, ponovo podstakavši strah od sukoba koji se pojavio otkako je poražena vlada Republike Kine pobegla na ostrvo 1949. nakon što je izgubila građanski rat od komunista Mao Cedunga.

Predsednica Cai Ing-ven je u svom govoru na Dan državnosti u ponedeljak rekla da rat „apsolutno nije opcija“, za šta je izvor upoznat sa njenim razmišljanjem rekao da je delimično usmeren na kongres vladajuće Komunističke partije Kine, koji se otvara u nedelju.

Ona je takođe navela korake za jačanje vojske, uključujući masovnu proizvodnju preciznih projektila i ratnih brodova.

„Svojim akcijama šaljemo poruku međunarodnoj zajednici da će Tajvan preuzeti odgovornost za sopstvenu samoodbranu, da ništa nećemo prepustiti sudbini“, dodala je ona.

Očekuje se da će Si osvoji svoj treći mandat na partijskom kongresu koji se održava jednom svakih pet godina.

Dok Tajvan živi sa pretnjom kineske invazije više od sedam decenija i nema znakova javne panike zbog ratobornosti Pekinga, vladini zvaničnici su uznemireni i nude oštru analizu u četiri oka.

„Sada bi trebalo da napustimo naše iluzije i da se spremamo za borbu. Zaista moramo da budemo spremni da se borimo“, rekao je tajvanski izvor upoznat sa politikom vlade u Kini, govoreći pod uslovom anonimnosti jer nije bio ovlašćen da razgovara o procenama obaveštajnih podataka sa medijima .

Cai je modernizaciju oružanih snaga postavila kao prioritet, kako bi razvila ono što je ove nedelje rekla da su „sveobuhvatne asimetrične ratne sposobnosti“ sa malim, veoma mobilnim preciznim oružjem kao što su protivbrodske rakete koje se mogu lansirati sa zadnjeg dela kamiona i premestiti u bezbednost posle pucanja.

Si je pokazao da je odbacio maksimu pokojnog reformističkog lidera Deng Sjaopinga o „skrivanju snage i čekanju na vreme“, rekao je Lin Fei-fan, zamenik generalnog sekretara tajvanske vladajuće Demokratske progresivne partije.

Si je pokušavao da podstakne kineski globalni uticaj i postigne ciljeve koje nisu postigli njegovi prethodnici, uključujući i dovođenje Hong Konga na petu, rekao je Lin u sedištu stranke u centru Tajpeja.

„Kada kažemo dostignuće, za Tajvan to definitivno nije dobar znak, nije dobra stvar“, rekao je Lin.

„Mislim da će u narednih pet godina biti intenzivniji za odnose između moreuza, da će biti nestabilniji i da će tenzije preko Tajvanskog moreuza eskalirati na drugačiji nivo.

Svaki rat bi mogao da razori globalnu ekonomiju, s obzirom na ključnu ulogu Tajvana kao proizvođača poluprovodnika, i potencijalno uvuče Sjedinjene Države, čiji je predsednik Džo Bajden prošlog meseca obećao da će braniti Tajvan u slučaju bilo kakvog „napada bez presedana“ Kine.

Jedan visoki tajvanski bezbednosni zvaničnik rekao je da će Sijev treći mandat doneti „nepredvidive tenzije“ širom moreuza.

„Nećemo biti provokativni. Nećemo mu dozvoliti da to iskoristi kao izgovor.

Kineska kancelarija za poslove Tajvana nije odgovorila na zahtev za komentar.

Prošlog meseca je ponovila obećanje da će postići mirno „ponovno ujedinjenje“ prema modelu autonomije „jedna zemlja, dva sistema“ koji se koristi za Hong Kong, iako je to na Tajvanu široko odbačeno.

U jednom aspektu Tajvana, Si je već ostavio trag u istoriji tako što se sastao sa tadašnjim predsednikom Tajvana Ma Jing-džuom u Singapuru 2015. godine, prvim takvim okupljanjem otkako je vlada Republike Kine pobegla na Tajvan 1949. godine.

Ali Kina je odbila da razgovara sa njegovom naslednicom Cai, otkako je prvi put izabrana 2016, verujući da je separatista. Cai je više puta nudio razgovore na osnovu jednakosti i međusobnog poštovanja.

Kina nije smislila vremenski raspored za „rešavanje pitanja Tajvana“ kako ga nazivaju kineski zvaničnici, ali je Si rekao u svojoj prvoj godini na mestu predsednika 2013. da političko rešenje ne može da čeka zauvek.

Huang Kvei-bo, vanredni profesor diplomatije na Nacionalnom univerzitetu Čengči u Tajpeju, koji je bio deo Maove delegacije na samitu u Singapuru, rekao je da bi Si verovatno želeo da Tajvan stavi pod svoju kontrolu pre nego kasnije.

„Jer što se kasnije dve strane ujedine, to će Peking da plati veći trošak za nacionalno ujedinjenje“, rekao je on. „Si Đinping, mislim, u njegovom umu, bolje je ranije nego kasnije.“