Studija preporučuje izlaganje gluve dece znakovnom jeziku pre i posle kohlearne implantacije

Studija preporučuje izlaganje gluve dece znakovnom jeziku pre i posle kohlearne implantacije

Mnogi istraživači i kliničari savetuju roditeljima gluvog deteta koje čeka na kohlearni implant da izbegavaju znakovni jezik i da se fokusiraju isključivo na govorni jezik.

Ovo je zbog široko rasprostranjenog verovanja da izlaganje gluvog deteta znakovnom jeziku zapravo ometa učenje govornog jezika nakon što implantat povrati sluh.

Smatra se da upotreba znakovnog jezika dovodi do „vizuelnog preuzimanja“ moždanih puteva koji bi inače bili posvećeni sluhu.

Ali nedavna studija sugeriše da izlaganje gluve dece znakovnom jeziku pre i posle kohlearne implantacije ima pozitivne efekte na govorni jezik i sposobnost pamćenja zvukova koji se koriste u rečima, takođe poznatih kao fonološka memorija.

Studiju je sprovela Audrei Delcenserie, Ph.D. student pod nadzorom Fransoa Šampoa, profesora na Školi za govornu jezičku patologiju i audioologiju na Univerzitetu u Montrealu. Rad je objavljen u časopisu Nauka o razvoju.

Delcenserie je uporedio jezičke sposobnosti gluve dece koja su bila izložena znakovnom jeziku pre i posle kohlearne implantacije sa onima gluve dece koja nikada nisu bila izložena znakovnom jeziku i sa decom sa normalnim sluhom.

„Naši rezultati pokazuju da rano izlaganje znakovnom jeziku poboljšava ne samo govorni rečnik deteta, već i njihovu morfološku i fonološku svest, fonološko pamćenje i ekspresivnu gramatiku“, rekla je Delcenseri.

S obzirom na prednosti za razvoj jezika i pamćenje, Delcenserie podstiče roditelje da uče i izlože svoje gluvo dete znakovnom jeziku čak i ako dete dobije kohlearni implant.

Ovo štiti gluvo dete od potpune deprivacije jezika pre dobijanja implantata i suprotstavlja se negativnim efektima odloženog usvajanja jezika.

„Bez ikakve vizuelne komunikacije, dete koje je gluvo od rođenja je lišeno bilo kakvog sredstva komunikacije“, objasnio je Delcenserie.

„Takođe znamo da rano izlaganje jeziku aktivira urođene neurokognitivne sisteme odgovorne za usvajanje jezika i da je optimalno vreme za ovu aktivaciju prvih 12 meseci života.

Štaviše, izlaganje znakovnom jeziku daje kognitivne i društvene koristi čak i nakon kohlearne implantacije.

„Ova deca pokazuju ono što mi nazivamo bimodalnom dvojezičnošću, koja je povezana sa poboljšanim izvršnim funkcijama zbog zahteva promene jezika“, rekao je Delcenserie.