Da li bivši fudbaleri stare brže?

Da li bivši fudbaleri stare brže?

Prema novom istraživanju objavljenom 8. decembra u British Journal of Sports Medicine, bivši profesionalni fudbaleri — posebno linijski igrači — znatno mlađi nego neigrači sa sličnim demografskim karakteristikama razvijaju bolesti koje se obično povezuju sa poodmaklim godinama.

Ovi bivši elitni sportisti takođe imaju tendenciju da ranije dožive stanja povezana sa uzrastom – hipertenziju i dijabetes, između ostalog – u poređenju sa opštom populacijom. Gledajući u svim uslovima, zdravstveni raspon ovih sportista je smanjen za skoro deceniju.

Primetno je da su efekti opstali čak i nakon što su istraživači uzeli u obzir indeks telesne mase i rasu, dva moćna faktora rizika za proučavane bolesti.

Istraživanje – zasnovano na anketi skoro 3.000 bivših igrača Nacionalne fudbalske lige, koji predstavljaju najveću studijsku grupu bivših profesionalnih fudbalera do sada – sproveli su istraživači na Harvardskoj školi javnog zdravlja T. H. Chan i na Harvardskoj medicinskoj školi kao deo Tekući studij zdravlja fudbalera Univerziteta Harvard, istraživački program koji obuhvata konstelaciju studija dizajniranih da procene različite aspekte zdravlja igrača tokom njihovog životnog veka.

Nalazi, rekao je istraživački tim, opravdavaju dalje istraživanje kako bi se definisali biohemijski, ćelijski i fiziološki mehanizmi koji stoje iza ovog fenomena preranog starenja.

„Naša analiza postavlja važna biološka i fiziološka pitanja o osnovnim uzrocima, ali, što je jednako važno, rezultati bi trebalo da služe kao zvono za uzbunu koje govori kliničarima koji brinu o ovim pojedincima da obrate veliku pažnju čak i na svoje relativno mlađe bivše pacijente sportiste“, rekao je stariji student. istraživač Rejčel Grašou, direktorka epidemioloških istraživačkih inicijativa za Studiju zdravlja fudbalera.

„Takva povećana budnost može dovesti do ranijih dijagnoza i blagovremene intervencije kako bi se sprečio ili dramatično usporio tempo bolesti povezanih sa uzrastom“,

Ovaj nivo pažnje je važan jer se hronična stanja kao što su dijabetes ili hipertenzija, na primer, mogu lako prevideti zbog statusa bivšeg igrača kao elitnog sportiste, dodao je Grašou.

Iako su prethodne studije pokazale da bivši profesionalni fudbaleri žive isto toliko ili duže od muškaraca u opštoj populaciji, sami sportisti su prijavili svojim lekarima da se često osećaju starijim od svog hronološkog uzrasta. Pored toga, lekari sportske medicine koji leče igrače su izvestili da ovi sportisti često imaju raniji početak hroničnih stanja povezanih sa uzrastom, kao što su demencija, artritis, hipertenzija i dijabetes.

Zaintrigirani ovim oprečnim izveštajima, Grašou i njegove kolege su anketirali 2.864 bivša profesionalna fudbalera crno-belih između 25 i 59 godina kako bi utvrdili da li im je zdravstveni radnik ikada rekao da imaju demenciju/Alchajmerovu bolest, artritis, hipertenziju ili dijabetes. . Pored toga, istraživači su koristili podatke ankete da bi izmerili zdravstveni raspon učesnika ili koliko dugo su ovi sportisti živeli bez razvoja nijednog od ova četiri stanja.

Istraživači su uporedili ove rezultate sa podacima muškaraca starosti od 25 do 59 godina u opštoj populaciji koji su izvedeni iz dve velike studije širom zemlje: Nacionalne ankete o zdravlju i ishrani i Nacionalne ankete o zdravstvenom intervjuu, koje zajedno sadrže informacije o desetinama hiljada pojedinaca.

Nije iznenađujuće što je analiza pokazala da su se sva četiri stanja povećavala sa godinama kako kod bivših fudbalera, tako i kod opšte populacije. Međutim, prevalencija ovih stanja, ili proporcija pojedinaca koji su ih imali, značajno se razlikovala između ove dve grupe.

U svakoj deceniji života, bivši sportisti su češće prijavljivali da im je dijagnostikovana demencija/Alchajmerova bolest i artritis. Što se tiče hipertenzije i dijabetesa, samo su mlađi igrači, oni od 25 do 29 godina, prijavili značajno veći broj dijagnoza u poređenju sa opštom populacijom.

Važno je da je zdravstveni raspon za svaku starosnu grupu bivšeg NFL igrača najviše ličio na američke muškarce deceniju starije. Na primer, 66 procenata bivših igrača u starosnoj grupi od 30 do 39 godina prijavilo je netaknut zdravstveni raspon, u poređenju sa 62 procenta muškaraca u opštoj populaciji starosti od 40 do 49 godina.

Tragajući za aspektima vezanim za igru koji bi mogli biti važni za ovu preranu pojavu bolesti starenja, istraživači su razdvojili podatke iz grupe bivših fudbalera na linijske igrače i one koji nisu u liniji. Ova analiza je pokazala da su linijski igrači, koji doživljavaju više kontakta tokom utakmica od onih koji nisu na liniji, imali znatno kraći zdravstveni raspon tokom svih decenija života. Ova podgrupa je imala tendenciju da razvije bolesti povezane sa uzrastom ranije nego njihovi vršnjaci koji nisu na liniji.

„Želeli smo da znamo: da li profesionalnim fudbalerima krade svoje srednje godine? Naši nalazi sugerišu da ih fudbal prerano izlaže i dovodi ih na alternativnu putanju starenja, povećavajući prevalenciju raznih bolesti starosti“, rekao je Grašou. „Moramo da gledamo ne samo na dužinu života, već i na kvalitet života. Profesionalni fudbaleri bi mogli da žive koliko i muškarci u opštoj populaciji, ali te godine bi mogle biti ispunjene invalidnošću i slabostima.

Metabolička stanja kao što su hipertenzija i dijabetes mogu imati opasne dugoročne efekte na zdravlje srca i spoznaju koji bi se mogli ublažiti ranom dijagnozom i lečenjem, rekao je viši autor studije Aaron Baggish, direktor studija lične procene u Studiji zdravlja fudbalera i bivši direktor programa kardiovaskularnih performansi Opšte bolnice u Masačusetsu, koji sportistima pruža sveobuhvatnu negu srca.

„Trajanje nečijeg života je veoma važno, ali i kvalitet njegovog života“, dodao je Baggish, koji je trenutno profesor medicine na Univerzitetu u Lozani u Švajcarskoj. „Ova studija je sprovedena da bi se ispitalo ovo poslednje i sada pruža važnu perspektivu o tome kako učešće u ranom životu u velikoj fudbalskoj igri može ubrzati nastanak određenih uobičajenih oblika hronične bolesti.

Grašou je napomenuo da će se buduće studije fokusirati na biološke mehanizme koji dovode do preranog starenja među bivšim profesionalnim fudbalerima, kao i na intervencije koje mogu pomoći ovim sportistima da žive zdravije kako stare.