Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je nedavno izjavio da smo „potpuno nespremni“ kada je reč o atomskim skloništima, nakon što je Ukrajina dobila dozvolu za korišćenje američkih raketa dugog dometa. On je istakao da imamo kapacitet za 257.000 ljudi u skloništima, ali da je potrebno obnoviti infrastrukturu kako bismo mogli da smestimo milion i po ljudi.
I pored ovih izjava, iz budžeta Srbije se ne izdvajaju sredstva za obnovu infrastrukture. Izmenama Zakona o smanjenju rizika od katastrofa iz 2012. godine ukinuta je obaveza plaćanja naknade za izgradnju i održavanje atomskih skloništa. Sada se D.O.O. za skloništa finansira isključivo iz prihoda od zakupa.
Osim što je ukinuta obaveza investitora da grade skloništa, nova naselja u Srbiji često nemaju adekvatne prostore za zaštitu. Stručnjak Ivan Miletić ukazuje na to da su nova naselja, poput Beograda na vodi, izgrađena bez potrebnih skloništa, što predstavlja ozbiljan problem u slučaju nužde.
U Srbiji trenutno postoji Društvo koje održava deo skloništa, dok drugi deo vode lokalne samouprave. Mnogi objekti su preuređeni za komercijalne svrhe, što dodatno otežava situaciju. Miletić naglašava da je civilna zaštita u Srbiji na veoma niskom nivou, a sistem nikada nije unapređivan.
Ukupna površina objekata kojima D.O.O. za skloništa raspolaže iznosi 291.686 m², ali nedostatak sredstava otežava održavanje. Vlada Srbije je donela odluku o promeni pravnog statusa preduzeća, što može dovesti do privatizacije skloništa.
U Srbiji postoji 1442 javna i blokovska skloništa, ali nije poznato koliko ljudi može da stane u njih. Beograd ima najveći broj skloništa, dok su druge regije znatno manje pokrivene. Miletić ističe da je civilna zaštita u regionu mnogo bolje organizovana nego u Srbiji, što predstavlja ozbiljan problem za bezbednost građana.
