Srbija i Bosna i Hercegovina nisu dobile novac iz EU u okviru „Plana rasta“. Crna Gora, Albanija i Severna Makedonija su dobile sredstva jer su ispunile reforme. Selaković ističe da trenutna situacija ne ide na ruku Srbiji.
Crna Gora, Albanija i Severna Makedonija su dobile finansijsku podršku iz Evropske unije, dok Srbija i Bosna i Hercegovina nisu, zbog neispunjenih reformskih koraka. Selaković naglašava da usvajanje novih zakona ne rešava problem, a najveći izazov ostaju Mrdićevi zakoni.
Prema njegovim rečima, kada se govori o odnosu Srbije i EU, važno je posmatrati ga kroz dve dimenzije. Prva dimenzija se odnosi na Srbiju kao kandidata za članstvo, dok druga dimenzija uključuje geopolitičku poziciju Srbije.
Selaković takođe ističe da Vučić ne sprovodi očekivane mere, poput uvođenja sankcija Rusiji, iako se sastaje sa ukrajinskim zvaničnicima. On smatra da Srbija održava geopolitičke veze kroz različite aktivnosti, uključujući izvoz oružja Ukrajini.
Što se tiče ubistva na Senjaku, Selaković veruje da to neće odmah uticati na reputaciju Srbije u EU, ali bi dugoročno moglo imati posledice. Ukoliko se situacija ne razjasni, može se stvoriti utisak da Vučić kontroliše kriminalne aktivnosti u zemlji.
On naglašava da su evropski akteri svesni povezanosti organizovanog kriminala i političkih struktura u Srbiji. EU ne posmatra Srbiju samo kao kandidata, već i kao ključnog igrača u regionalnoj stabilnosti.
Selaković smatra da će crvena linija biti kada unutrašnji problemi Srbije postanu bezbednosni problemi za EU. Kada se kriminalne aktivnosti ne budu mogle kontrolisati, to će postati ozbiljna pretnja za stabilnost regiona.
Na kraju, Selaković ukazuje na to da evropski predstavnici tretiraju Vučića kao partnera iz interesa. Interesi EU su da izbegnu dodatne probleme u regionu, što može biti u suprotnosti sa interesima građana Srbije.
