Bolovanje u Nemačkoj je u poslednje vreme postalo tema velikih rasprava, s obzirom na to da zaposleni sada prosečno koriste 19,5 radnih dana godišnje. Ova brojka predstavlja značajan porast u odnosu na 2018. godinu, kada je prosek bio oko 13 dana. Kancelar Fridrih Merc najavio je pooštravanje pravila, koje će stupiti na snagu od januara naredne godine.
Prema novim pravilima, zaposleni više neće moći da dobiju potvrdu o bolovanju telefonom, već će morati lično da posete lekara već prvog dana bolesti. Ova mera dodatno otežava uzimanje odsustva s posla zbog bolesti, što je izazvalo zabrinutost među radnicima. Merc je istakao da veliki broj izostanaka negativno utiče na nemačku privredu.
Promene su deo šireg paketa reformi zdravstvenog i socijalnog osiguranja, koji su dogovorili Mercov konzervativni savez i socijaldemokrate. Nemačka se ponosi jednim od najizdašnijih sistema bolovanja na svetu, gde zaposleni imaju pravo na 100% plate tokom bolovanja do šest nedelja. Nakon tog perioda, troškove preuzima obavezno zdravstveno osiguranje.
Iako se sistem bolovanja u Nemačkoj smatra jednim od najboljih, kritičari ukazuju na to da dovodi do povećanja izostanaka, što može štetiti produktivnosti. U poređenju sa drugim zemljama, kao što su Sjedinjene Američke Države i Indija, nemački sistem nudi mnogo bolju zaštitu radnicima.
Institut IGES je naveo da je jedan od razloga za rast broja bolovanja bolje evidentiranje kroz novi elektronski sistem potvrda. Takođe, promena ponašanja tokom pandemije kovida 19 dovela je do veće svesti o rizicima od širenja zaraze.
Problemi sa mentalnim zdravljem i dalje su među vodećim uzrocima odsustva s posla, dok su mišićno-koštani problemi takođe česti. Prema istraživanju, zaposleni u zdravstvu imaju najveću stopu bolovanja, dok su stope bolovanja u sektoru informacionih tehnologija među najnižima.
