Prema novim istraživanjima, preferencija za desnu ruku datira još od naših dalekih homininskih predaka. Ova sklonost nije samo karakteristika Homo sapiensa, već su i neandertalci bili većinom desnoruki. Što se više udaljavamo na porodičnom stablu, to je slabija ova preferencija.
Thomas Püschel, evolucioni antropolog sa Univerziteta u Oksfordu, ističe da je ovo prvo istraživanje koje testira više glavnih hipoteza o ljudskoj desnorukosti u jedinstvenom okviru. Analizirajući različite vrste primata, naučnici mogu da razumeju koje aspekte desnorukosti su drevni i zajednički, a koji su jedinstveni za ljude.
Prethodna istraživanja su pokazala da je desnorukost ili levorukost uglavnom određena genetikom, a fetusi pokazuju preferenciju već od osme nedelje u materici. Međutim, ova osobina seže mnogo dalje od naših očeva. Arheološki dokazi sugerišu da su hominini favorizovali desnu ruku pre oko 1,8 miliona godina.
U novom istraživanju, naučnici sa Univerziteta u Oksfordu i Univerziteta u Redingu istražuju kako, kada i zašto je došlo do ove preferencije. Postavljene su hipoteze da je desnorukost mogla početi kada su naši preci počeli da koriste alate ili kada su se spustili sa drveća.
Tim je izvršio meta-analizu podataka koji uključuju više od 2.000 pojedinaca iz 41 vrste majmuna i majmuna, uključujući ljude. Istraživači su tražili znakove pristrasnosti prema jednoj ruci i snagu te preferencije. Dok je većina vrsta pokazivala slabu pristrasnost, ljudi su se isticali sa snažnom preferencijom za desnu ruku.
