Macura: Žene u Srbiji danas slave što im je život kvalitetniji u odnosu na naše bake i mame

Macura: Žene u Srbiji danas slave što im je život kvalitetniji u odnosu na naše bake i mame

Istraživanja pokazuju da su rodni stereotipi duboko ukorenjeni u društvu. Mnoge žene smatraju da je njihova primarna uloga da budu supruge i majke. Ministarka Tatjana Macura ističe potrebu za borbom protiv nasilja i ekonomskim osnaživanjem žena.

Prema podacima agencije Faktor plus, skoro 40 odsto anketiranih žena veruje da je njihova osnovna uloga u porodici. Trećina ispitanika smatra da muškarci treba da zarađuju, što ukazuje na prisutnost tradicionalnih rodnih uloga. Iako je postignut napredak, žene se i dalje suočavaju sa diskriminacijom na radnom mestu i češće obavljaju neplaćene kućne poslove.

Ministarka bez portfelja zadužena za rodnu ravnopravnost, Tatjana Macura, naglašava da je život žena u Srbiji danas kvalitetniji nego što je bio ranije. Ona se zalaže za bolju budućnost za generacije koje dolaze, sa fokusom na bezbednost i ekonomsku samostalnost. Macura ističe da je prevencija nasilja nad ženama jedan od najvećih izazova društva.

Ona podseća da su institucije ključne u obezbeđivanju sigurnosti žena i da je potrebno razvijati partnerske odnose sa svim akterima u društvenom životu. Macura naglašava važnost kontinuiranog rada na ovoj temi, ne samo na praznike poput Osmog marta. Srbija je među prvim zemljama koje su ratifikovale Istanbulsku konvenciju, a zakon o sprečavanju nasilja u porodici usvojen je 2013. godine.

Od tada je broj ubijenih u slučajevima porodičnog nasilja smanjen za više od 40 procenata. Macura ističe da je za to bila potrebna snažna politička volja. Iako su postignuti značajni rezultati, postoje pojedinci u sistemu koji ne obavljaju svoj posao kako treba, što može stvoriti loš utisak o celokupnoj instituciji.

Ministarka se zalaže za edukaciju i jačanje kapaciteta zaposlenih, kao i sankcionisanje onih koji ne postupaju odgovorno. Takođe, naglašava potrebu da se prepoznaju pojedinci koji ne rade svoj posao kako treba i da se sa njima prekine saradnja.

Govoreći o ekonomskom osnaživanju žena, Macura ističe da su pomaci vidljivi kroz rad sigurnih kuća. Međutim, izazov ostaje „stakleni plafon“ koji otežava ženama napredovanje u karijeri. Ona navodi primere iz Niša i Kragujevca, gde se ženama koje su preživele nasilje omogućava zaposlenje i samostalan život.

Macura ukazuje na to da žene često moraju da se dokazuju i ulažu mnogo više energije kako bi pokazale da zaslužuju svoje pozicije. Ona smatra da žene ulažu 150 odsto snage u aktivnosti da bi se afirmisale u društvu.