Reznikov: Rusija hoće da odugovlači rat

Reznikov: Rusija hoće da odugovlači rat

Kako bi sprečila Rusiju da odugovlači rat, Ukrajina je zainteresovana da dobije međunarodnu vojnu pomoć i kupi oružje što je pre moguće i u pravim količinama, rekao je ukrajinski ministar odbrane Aleksej Reznikov u svom govoru na sastanku Saveta za spoljne poslove EU na nivou ministara odbrane uz učešće generalnog sekretara NATO-a, prenosi Ukrinform.

„Postoje mnoge naznake da se Rusija sprema za dugoročnu vojnu operaciju. Rat ulazi u odugovlačenu fazu. Već sada vidimo kako ruski okupatori počinju inžinjerijske i fortifikacione radove u Hersonskoj oblasti, u Zaporoškoj oblasti kako bi pređite u odbranu ako je potrebno“, rekao je Reznikov.

S obzirom na to, on je istakao potrebu da se spreče nove žrtve među vojskom i civilima.

„Svaki dan rata donosi žrtve među našom vojskom i velika stradanja civilnog stanovništva. Posebno na teritorijama koje je Rusija privremeno okupirala. Ceo svet je video šta se desilo u Buči. Isti ‘Bučas’ se sada dešavaju gde god su ruske trupe. Stacionirani. Naše ljude kidnapuju, muče, ubijaju“, rekao je Reznikov.

Takođe je rekao da rat uništava ukrajinsku ekonomiju, a potreba za sredstvima za obnovu zemlje raste iz dana u dan.

„Dugotrajni rat stvara rizik od globalne krize sa hranom, kao i od još jedne migrantske krize. Imajući to u vidu, želimo da pobedimo neprijatelja i oslobodimo naše teritorije što je pre moguće. Ne dozvolite Rusiji da odugovlači sukob. To je zašto smo veoma zainteresovani da dobijemo međunarodnu pomoć,kupimo oružje što je pre moguće i u pravim količinama.Nama su potrebni tenkovi,oklopna vozila, sistemi vatrenog naoružanja dugog dometa (MLRS,teška artiljerija,avioni, projektili).Nastojimo da uštedimo živote naših ljudi“, rekao je on.

Istovremeno, prema rečima Reznikova, „vidimo potrebu za povećanjem efektivnosti međunarodne pomoći kroz bolju koordinaciju između svih partnera“.

„Konkretno, oružje koje možemo dobiti u vidu tehničke pomoći ili komercijalnih ugovora može doći u kratkom, srednjem i dugoročnom periodu. Zainteresovani smo da koordiniramo napore svih partnera – EU, NATO, Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade, Australije, Japana i drugih zemalja – na način da se: prvo razbiju moguće isporuke u tri korpe – kratkoročne, srednjoročne, dugoročne; da se mogu izgraditi neophodni kapaciteti i iskoristiti mogućnosti za određeni vremenski period.Ovo je važno iu smislu obuke trupa.Drugo, da se sve isporuke posmatraju ne samo u smislu količine, već iu smislu kriterijuma razvoja sposobnosti VS. Ukrajine“, naglasio je on.

Prema njegovim rečima, idealan cilj je nabaviti naoružanje i vojnu opremu ne samo kao platforme ili cevi, već kao organsku celinu „kako bismo na kraju dobili ne samo topove, već i protivbaterijska sredstva, kontrolne mašine, bespilotne letelice za nišanjenje, protivvazdušna/protivraketna sredstva za pokrivanje“.

Elementi ovog kompleksa možda dolaze iz različitih zemalja, ali zbog integracije ćemo dobiti kvalitativnu prednost“, rekao je on.

Prema ministrovim rečima, za primenu ovakvog pristupa potrebno je obezbediti sinergiju među partnerima.

„Ovo se posebno odnosi na vojno osoblje EU i resurse Evropskog mirovnog fonda, NATO, kao i programe američke EUROCOM i vlade SAD“, rekao je on.

Reznikov je naveo primer da su SAD već odobrile zakon o lend-lizu, a razmatra se i predlog zakona sa konkretnim parametrima pomoći Ukrajini.

„Trenutno nemamo razumevanja o konkretnim potrebama resursa EPF-a. Vidimo samo generalizovane brojke. To posebno dovodi do toga da su ti resursi usmereni na pozicije koje su Ukrajini uopšte potrebne, ali koje se mogu obezbediti. od neevropskih zemalja od kojih ne možemo da dobijemo oružje. Umesto toga, resursi EU bi mogli da se usmere na proizvode EU koje samo oni imaju“, rekao je on.

On je rekao i da „postoje zemlje EU koje nemaju oružje ili druge pozicije koje su nam potrebne, ali žele i mogu da pomognu, posebno kroz obezbeđivanje sredstava“.

U tom kontekstu, ministar je sugerisao da bi možda bilo prikladno razmotriti proširenje alata EPF-a, dopuniti ga elementom kao što je poverenički fond. „Zemlje EU, koje nemaju oružje, mogle bi da prebace na upravljanje ovom fondom finansijska sredstva koja će, na zahtev Ukrajine, biti poslata drugim zemljama EU kao plaćanje za određene artikle“, rekao je Reznikov.

„Zaista cenimo podršku koju pružate i razumemo da ona ne može biti neograničena. Stoga smo zainteresovani za njenu što efikasniju upotrebu. Jasno vidimo da Rusija može biti poražena na bojnom polju. Ovo će osloboditi svet od tiranije i Evrope. od stalne pretnje.I radujemo se samitu NATO-a u Madridu.Usvojiće se strateški koncept NATO-a za narednih 10 godina.Koje mesto će Evropa videti za Ukrajinu u interesu zaštite istočnih granica Evrope?Da li smo svi prisutni ovde razmislite barem o ažuriranju bezbednosne arhitekture Evrope? Ukrajina je već dokazala da može da bude pouzdan bezbednosni partner. Jačanje Ukrajine jača Evropu na istoku“, rekao je Reznikov.