Problemi u mlekarstvu: Silosi puni mleka u prahu zbog loših odluka i subvencija

Problemi u mlekarstvu: Silosi puni mleka u prahu zbog loših odluka i subvencija

Prema rečima stručnjaka, silosi su puni mleka u prahu zbog viškova iz prethodnih godina. Država je uložila značajna sredstva, ali konditorska industrija ne kupuje domaće mleko. Ove mere ne rešavaju problem domaćih farmera, ističe Smajlović.

Prema Ivanu Smajloviću, stručnjaku za autentičnost hrane, silosi su puni mleka u prahu zbog nagomilanih viškova iz prethodnih godina. On objašnjava da su mlekare sušile domaće mleko uz velike subvencije države, a plan je bio da se to mleko proda konditorima. Međutim, konditorska industrija nije zainteresovana za domaće mleko, jer im je potrebno evropsko mleko u prahu zbog standardizacije.

Smajlović navodi da ministar uvodi prelevmane kako bi primorao konditore da kupe mleko u prahu od domaćih mlekara. Ove mere, prema njegovim rečima, ne rešavaju problem domaćih farmera, jer se ne radi o sistemskom rešenju. Umesto strategije, Ministarstvo se meša u trgovinske odnose, što može imati negativne posledice.

Na sastanku između Ministarstva i poljoprivrednika, Marko Saranovac je predložio da se poveća otkupna cena mleka, uz dogovor o višim cenama s trgovinskim lancima. Ovaj pristup izaziva sumnju, jer se čini da se favorizuje određene interese. Saranovac je ranije bio generalni sekretar Fudbalskog saveza Srbije, a informacije o njegovoj biografiji su oskudne.

Smajlovićeva laboratorija je otkrila da je u 11 od 13 uzoraka mleka sa domaćeg tržišta detektovano prisustvo dodate vode. Ova situacija ukazuje na ozbiljne probleme u kvalitetu mleka koje se prodaje potrošačima. Farmeri se suočavaju s niskim otkupnim cenama, dok se mešavine iz inostranstva prodaju kao domaće mleko.

Agroekonomista Žarko Galetin ističe da Srbija zadovoljava samo 30% potreba za mlekom u prahu. Kriza u mlekarstvu je globalne prirode, a evropski proizvođači imaju mehanizme za pomoć u teškim situacijama. Naši proizvođači nemaju slične mehanizme, što ih čini manje konkurentnim.

Galetin naglašava da je potrebno uspostaviti sistemsku politiku u agraru kako bi se osigurala održivost domaćih proizvođača. Svake godine dolazi do čestih promena ministara poljoprivrede, što otežava dugoročno planiranje. Potrebno je definisati jasne ciljeve za poljoprivredu u narednim godinama.

Na kraju, početak rada Nacionalne referentne laboratorije za ispitivanje mleka je najavljen za januar 2026. godine, ali se suočava s brojnim kašnjenjima. Srpski stočari ostaju bez predvidive agrarne politike, što dodatno komplikuje situaciju u mlekarstvu.