Mreža je upozorila da građanski prostor na Zapadnom Balkanu postaje sve više obeležen strahom, samocenzurom i nasiljem, posebno nad ženama. U posebnom poglavlju izveštaja Evropskog civilnog foruma, primećen je zabrinjavajući trend pogoršanja uslova za delovanje civilnog društva.
Iako su građanske slobode formalno zagarantovane, stvarnost se pogoršava za one koji kritički govore. Organizacije civilnog društva se suočavaju sa pritiscima, stigmom i nesigurnošću, što ukazuje na potrebu da građanski prostor postane prioritet u procesu pristupanja EU.
Prema izveštaju Civicus Monitor, Srbija ima najlošije ocene za građanski prostor, dok su BiH, Albanija, Crna Gora, Severna Makedonija i Kosovo takođe suočeni sa ozbiljnim problemima. Mreža naglašava da su nezavisne organizacije izložene strateškim tužbama, inspekcijama i policijskim racijama.
U Srbiji su zabeležene racije bez naloga u prostorijama organizacija, dok su novinari u Severnoj Makedoniji trpeli zastrašivanje. U Albaniji su se suočavali sa javnim pritiscima i napadima, što stvara zastrašujući efekat na kritičke glasove.
Obustava međunarodne pomoći USAID-a dodatno je otežala rad organizacija, koje su primorane da smanje aktivnosti. Javno finansiranje ostaje oskudno i često pod političkom kontrolom, što dovodi do zavisnosti od stranih donatora.
Mreža ukazuje na to da se u praksi uvode restriktivni zakoni, poput zakona o „stranim agentima“ u Republici Srpskoj. Učešće civilnog društva u donošenju odluka postaje sve više proceduralno, a konsultacije su svedene na formalnosti.
Izveštaj naglašava potrebu za jačom zaštitom osnovnih sloboda i aktivnijim učešćem civilnog društva u donošenju odluka. Umesto partnerstva, sve više se javlja kontrola i stigmatizacija onih koji se bore za demokratiju i ljudska prava.
