Ko i kada može da proglasi kraj epidemije koronavirusa

Ko i kada može da proglasi kraj epidemije koronavirusa

Nerealno je očekivati da će kraj epidemije koronavirusa u Srbiji biti proglašen pre proleća, jer to zavisi pre svega od eventualne pojave novih sojeva virusa, ocenjuje u razgovoru za portal N1 prim. dr Slavica Plavšić, specijalista za plućne bolesti.

dr Plavšić smatra da je „epidemiološka situacija sada neuporedivo bolja nego što je bila pre oko mesec i po dana, u piku sedmog talasa i u prethodnim periodima“, piše N1.

„Ipak, na svakodnevnom nivou i dalje se beleži broj novozaraženih od po nekoliko hiljada, veliki broj pregleda u kovid ambulantama, sporo se smanjuje broj hospitalizovanih pacijenata, kao i onih koji su priključeni na respirator. Svakog dana zvanično umire između pet i petnaest osoba. Tokom ovog letnjeg talasa, od 1. juna do 27. septembra, od posledica kovida-19 preminulo je skoro 900 osoba. Nažalost, deluje da je Srbija kao zemlja navikla i ‘oguglala‘ na smrt. Osim demografa, broj smrtnih ishoda zanima samo još one koji su od kovida-19 izgubili člana porodice ili neku drugu blisku osobu“, konstatuje dr Plavšić.

Podseća da je početak epidemije koronavirusa u martu 2020. godine proglasio ministar zdravlja, u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.

„U skladu sa istim zakonom, uz procenu epidemiološke situacije i uticaju na zdravlje ljudi i društva u celini, Institut za javno zdravlje Dr Milan Jovanović Batut i Republička komisija za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti, kada se za to steknu zakonski uslovi, može da predloži ministru zdravlja da proglasi prestanak epidemije“, ističe dr Plavšić.

Kraj pandemije, pak, može da proglasi samo Svetska zdravstvena organizacija (SZO), koja je proglasila i njen početak.

„Komitet SZO za primenu međunarodnog pravilnika treba da definiše kriterijume koji treba da budu ispunjeni da bi se proglasio kraj pandemije. S obzirom na to da se radi o novoj bolesti, kriterijumi za donošenje takve odluke još nisu precizno definisani. Uglavnom, potrebno je da se proceni da kovid-19 ne predstavlja javnu zdravstvenu pretnju i opasnost od međunarodnog značaja. Ili da se kovid-19 više ne kvalifikuje kao globalna vanredna situacija i ne predstavlja globalnu zdravstvenu opasnost“, napominje dr Plavšić.

Dodaje da pojedinačne zemlje mogu proglasiti kraj epidemije samo na svojoj teritoriji, takođe kada se za to stvore zakonom predviđene mogućnosti.

„Prethodne definicije koje su važile za proglašavanje kraja neke epidemije bile su da prođe dvostruki period inkubacije za neku zaraznu bolest, što je najčeće bilo 28 dana, a da se ne pojavi nijedna novozaražena osoba. Međutim, to za kovid-19 ne važi jer se radi o potpuno drugačijoj bolesti koja neće nestati i neće biti iskorenjena. Ta bolest će postati endemska i sezonska, kao grip, uz očekivanje da će moći da se drži pod kontrolom primenom novih i boljih generacija vakcina“, kaže naša sagovornica.

Najnovija teza o mogućem skorom kraju pandemije stvorena je 15. septembra, kada je generalni direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus na virtuelnoj konferenciji za novinare optimistično najavio da se „nazire kraj pandemije koronavirusa“. Rekao je da „svet nikada nije bio u boljoj poziciji da okonča pandemiju koronavirusa, jer je broj preminulih od posledica kovida-19 prošle nedelje (početak septembra) najmanji od marta 2020. godine“.

Ipak, prvi čovek SZO ipak je pozvao zemlje da i dalje nastave borbu protiv virusa od koga je dosad zvanično u svetu preminulo više od 6,5 miliona ljudi.

„Još nismo tu, ali kraj se nazire“, rekao je Tedros, ali je i naglasio da, kao i dosad, nije vreme za opuštanje.

Nekoliko dana kasnije, američki predsednik Džozef Bajden izjavio je da je pandemija koronavirusa u Sjedinjenim Američkim Državama završena .

„Pandemija je gotova. Ako ste primetili, niko više ne nosi maske. Deluje da su svi dobro i mislim da se stvari menjaju”, ocenio je Bajden, dodajući da se „situacija ubrzano popravlja, iako i dalje imamo problem“.

Sagovornica portala N1 ocenjuje da je američka stručna javnost bila iznenađena tom izjavom predsednika Bajdena, smatrajući je isključivo političkom.

„Bajden nije kvalifikovan, nijedan političar nije kvalifikovan da proglasi kraj pandemije. Reč ’pandemija’ je naučni pojam”, kažu zdravstveni stručnjaci u Americi, dodajući da bi građani predsednikovu poruku mogli da protumače pogrešno, kao znak da više ne treba da se čuvaju ili da prime nove vakcine, tim pre što zima tek dolazi.

Dr Plavšić smatra da je predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću epidemija koronavirusa „odavno izvan fokusa“.

„Sasvim logično, jer (Vučić) ne može da postigne sve sam i da pored silnih domaćih i svetskih obaveza razmišlja i o koroni. Krizni štab je nezvanično raspušten odavno. Nije se sastajao niti oglašavao već mesecima. Ali se, posle dužeg medijskog odsustva, oglasio vodeći epidemiolog dr Predrag Kon koji je u jednoj televiziskoj emisiji izneo niz vrlo nejasnih i konfuznih izjava o mogućem kraju epidemije. Između ostalog, izjavio je da nema potrebe da Krizni štab više postoji niti da se sastaje. U toj izjavi nije ništa sporno niti netačno i potpuno se slažemo sa njegovom konstatacijom“, ističe dr Plavšić.

Podseća da su jedine protivepidemijske mere koje su zvanično važeće od marta ove godine obavezno nošenje maski u zdravstvenim i ustanovama socijalne zaštite, zabrana poseta u bolnicama i izolacija pozitivnih osoba u trajanju od sedam dana, bez obaveze ponovnog testiranja.

„Nakon izjave dr Kona da ‘sada mere kakve su bile nemaju više nikakvog smisla, jer to nije ista bolest kakva je bila‘, u pojedinim zdravstvenim ustanovama nastalo je izvesno ‘komešanje‘ i negodovanje pacijenata i zdravstvenih radnika protiv obaveznog nošenja maski. Takve i slicne izjave vodećeg člana Kriznog štaba, mogu samo da naprave konfuziju i dodatno ugroze pacijente koji su hospitalizovani u nekovid ustanovama, stare i osobe sa komorbiditetima kod kojih se zapravo najčešće i javlja kovid-19“, upozorava naša sagovornica.

Kako kaže, poznato je da se u specijalnim kovid bolnicama leči veliki broj pacijenata premeštenih iz nekovid bolnica, nekad i više nego onih koji se šalju iz kovid ambulanti.

„Zbog takvih pojava i opasnosti da građani potpuno zaborave da epidemija još uvek traje i da nije isključena mogućnost pojave novog, zimskog talasa i da se još više smanji ionako minimalno interesovanje za vakcinaciju novim vakcinama. Zbog toga se treba ograditi od tih i sličnih izjava i apelovati na zdravstvene vlasti da makar i ovaj minimum zvaničnih protivepidemijskih mera ostane na snazi. Takav apel upućuju i epidemiolozi iz Batuta”, naglašava dr Plavšić.