Černobilj, mesto najteže nuklearne nesreće, i dalje nije bezbedno, uprkos proteklim godinama. U februaru 2025. godine, ruski dron je probio zaštitni omotač, što dodatno zabrinjava radnike na terenu. Ova lokacija, koja se nalazi na severu Ukrajine, i dalje je pod strogim nadzorom.
Sovjetske vlasti su tokom sedamdesetih godina izgradile elektranu sa četiri reaktora tipa RMBK-1000, a još dva su bila u izgradnji. Černobilj je tada pokrivao značajan deo potrošnje električne energije u Ukrajini. Katastrofa se dogodila 1986. godine tokom testiranja sistema hlađenja.
Prva zvanična tumačenja su ukazivala na ljudsku grešku, dok su kasnije stručnjaci ukazali na sistemske nedostatke reaktora. Eksplozija reaktora 4 dogodila se u 1.23 po moskovskom vremenu, a vatrogasci su se suočili sa smrtonosnim posledicama radijacije. Prve reakcije vlasti bile su da je situacija pod kontrolom.
Evakuacija stanovništva iz Pripajta počela je tek 27. aprila, a kasnije je proširena na 30 kilometara. Ubrzo nakon nesreće, započelo je zatrpavanje reaktora, što je predstavljalo izuzetno rizičan posao. Mnogi piloti su učestvovali u ovom opasnom zadatku.
Sovjetske vlasti su priznale razmere katastrofe tek kada su druge zemlje, poput Švedske, ukazale na povećane nivoe zračenja. Zvanično obaveštenje o nesreći objavljeno je 28. aprila, dok su oblaci radioaktivne prašine prekrili šire područje. U sanaciji su učestvovale stotine hiljada ljudi.
Danas, u reaktoru 4, i dalje se nalazi značajna količina radioaktivnog materijala. Radijacija na udaljenosti od stotinu metara od reaktora je ekstremno visoka. Zatvorena zona, veća od Luksemburga, postala je mesto specifičnog turizma, dok se priroda neobično obnavlja.
